BIJELJINA, Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović izjavio je danas da BiH još nije spremna da sa svojim poljoprivrednim resursima izađe na tržište EU i da se tek priprema za snažniji pristup procesima koji će to omogućiti.
Na okruglom stolu “Kako učestvovati na tržištu EU sa poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz BiH?” koji je danas održan u Bijeljini, Lovrinović je najavio da će slični razgovori biti do kraja godine organizovani u svim gradovima, kako bi se proces evrointegracija približio predstavnicima svih nivoa vlasti i civilnog društva u BiH.
“Naša izražena želja i potrebe su u EU i vjerujem da EU nema nikakvu namjeru, niti ćemo mi to dopustiti, da BiH dođe u poziciju autsajdera, jer mi želimo bolji sistem i bolje uslove života, a to je EU”, rekao je Lovrinović novinarima.
Prema njegovim riječima, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i podnošenja aplikacije za članstvo BiH u EU, slijedi dosta težak i dugotrajan put u svakoj, pa i u oblasti poljoprivrede koja je velika razvojna šansa BiH.
Pomoćnik direktora Direkcije za evropske integracije BiH Darija Ramljak rekla je novinarima da BiH na tržište EU već izvozi dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla, zadnje na listi za izvoz je mlijeko, a nastavljaju se napori i za omogućavanje izvoza konzumnih jaja i piletine.
Prema njenim riječima, sada je najvažnije donošenje zakona o veterinarstvu, uz uključenost i konsenzus svih u BiH.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić tvrdi da BiH u ovom momentu ne može učestvovati na tržištu EU sa poljoprivrednim proizvodima jer domaći proizvođači ni na svom tržištu nisu konkurentni sa proizvođačima iz zemalja okruženja i EU.
On kaže da BiH nije uspjela da iskoristi prethodnih 10 godina koje je dobila od EU da podigne svoju prerađivačku industriju i poljoprivredu, uz zaštitu 250 proizvoda, jer je BiH kao članica Cefte imala konkurenciju Srbije i Hrvatske koje su imale mnogo jače kompanije.
“BiH je potreban još jedan period da to dostignemo, zbog čega se predviđeni način pregovora ne smije prihvatiti. Nadam se da će prilagođavanje trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ostati posljednja mjera koja će se mijenjati prije ulaska u EU”, rekao je Vasić.
Prema njegovim riječima, od 10.400 proizvoda koje BiH ima na spisku trgovanja sa EU, samo 250 proizvoda su pod zaštitom kao proizvodi od posebnog značaja za BiH, što je svega 2,4 odsto proizvoda.
“Zar je tih 2,4 odsto zaštićenih proizvoda toliko bitno da oni moraju biti prvi uslov, inače nema pregovora i nema ulaska u EU, vidi se da tu nema ljubavi ni namjere da nam pomognu, već je to surova tržišna utakmica gdje se sve gazi”, upozorio je Vasić.
On kaže da pregovarači BiH moraju imati čvrst stav i reći – ako EU želi da nas primi, primiće nas i bez toga, ako ne, mi nemamo šta da tražimo ni sa tim.
“Ako uđemo u EU sa uništenom privredom, onda tek nećemo moći da izdržimo konkurenciju, jer kada nismo izdržali konkurenciju samo Srbije i Hrvatske, kako da izdržimo konkurenciju još 27 evropskih država”, rekao je Vasić.
On je istakao da 139.000 ljudi ili 17 odsto zaposlenih u BiH radi u sektoru proizvodnje tih 250 zaštićenih proizvoda koje je EU ostavila BiH da razvija i da uništenje tog sektora ne smije biti cijena niti uslov svih uslova za evrointegracije.
Pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u sektoru poljoprivrede Dušan Nešković rekao je novinarima da se tri godine pokušavaju zaštiti određene domaće linije osjetljive poljoprivredne proizvodnje i da se na mjerama zaštite mora i dalje insistirati.
“Svaki korak u integracijama traži veće otvaranje tržišta i istovremeno podizanje kapaciteta domaćih poljoprivrednika i prerađivača, što zahtijeva investicije, jer pristup tržištu EU u suštini dostizanje standarda i investiranje”, ocijenio je Nešković.
Na pitanje kako da BiH napreduje ka EU i da istovremeno zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju, o čemu je na okruglom stolu raspravljalo stotinjak učesnika iz svih nivoa vlasti i civilnog društva u BiH, novinarima je konkretan odgovor dao direktor Poljoprivredne zadruge “Povrtlarstvo” u Bijeljini Mićo Živić.
“Izlazak na tržište EU bio je težak, ali ove godine već imamo ugovoren izvoz hiljadu tona u Hrvatsku i Sloveniju, treba se samo dobro organizovati, kvalitetno proizvoditi i treba nam što bolja zaštita države za one koji žele da žive od svog rada u poljoprivredi”, rekao je Živić.
U ovoj zadruzi sarađuje više od 200 poljoprivrednih proizvođača iz devet sela Semberije, a Živić kaže da im je za dobar i siguran nastavak izvoz važna nabavka hladnjača za duboko zamrzavanje povrća.
Okrugli sto čiji je organizator Zajednička komisija Parlamentarne skupštine BiH za evropske integracije održan je u Etno selu “Stanišići” u Bijeljini. Srna