MOSKVA, Berze ne vjeruju u ohrabrujuće izjave političara poput francuskog predsjednika Nikole Sarkozija ili italijanskog premijera Marija Montija da je vrhunac ekonomske krize – prošao, a najveći razlog za skepsu je Španija koja jedva samostalno servisira svoje dugove, dok njena obnovljena recesija ni na koji način ne učvršćuje temelj španske ekonomije.
Ispostavlja se da više od triliona “živog novca”, koji je Evropska centralna banka nedavno uložila radi jačanja likvidnosti evropskih banaka, predstavlja samo injekciju za smirenje teškog bolesnika. Finansijska “droga” je djelovala samo tri mjeseca.
Mnogim evropskim stručnjacima postalo je još očiglednije da se novcem može kupiti samo vrijeme, ali se fundamentalni problemi ne mogu riješiti.
Njemački ekonomista Henrik Miler upozorava da je sadašnji ekonomski poredak “imao pogrešnog vodiča”, te da se porast BDP-a u sve većem obimu zasnivao na jeftinim kreditima.
Što je vrijeme više proticalo, bilo je sve više pozajmljenih sredstava koja su korištena van proizvodnog sektora. Umjesto toga, “skakale” su cijene u trgovini akcijama i hartijama od vrijednosti, te cijene sirovina i nekretnina.
Građevinski “bum” u pojedinim zemljama, poput Španije i Irske, doveo je do poremećaja ravnoteže u ekonomskim strukturama i do slabljenja konkurentnosti, kaže njemački stručnjak.
On predlaže zaokret svjetske, prije svega evropske ekonomije, od finansijskog kapitalizma ka humanom. Kamen temeljac treba da predstavljaju potrebe društva, a ne dobit.
Ruski stručnjak Ruslan Grinberg, direktor instituta za ekonomiju i dopisni član RAN, misli da se ne radi o utopiji, već o povratku na humani ili poluhumani kapitalizam iz druge polovine dvadesetog vijeka.
On upozorava na modu da se podržavaju bogataši, kao da samo oni mogu da obezbijede radna mjesta i zdrav razvoj ekonomije. To je mit, navodi Grinberg.
“Za posljednjih 30 godina svijet se navikao na sliku koja se zasniva na tržišnom fundamentalizmu. Kažu – tržište će sve samo urediti. To je bila utopija, i ona danas umire, ali vrlo sporo”, navodi ruski stručnjak.
Danas je, kao ikona neoliberalizma, cilj po sebi postalo izvlačenje što veće dobiti od kapitala, a ne blagostanje društva. I najtužnije u cijeloj priči je to što za sada samo najnapredniji stručnjaci pozivaju da se ovom modelu koji vodi u ćorsokak kaže: dosta.
Politički i ekonomski establišment više voli da čvrsto korača izabranim pogrešnim putem – navodi Glas Rusije.