PEKING – Investitori iz čitavog svijeta su počeli aktivno investirati u kineski dug. Wall Street Journal navodi da udio stranog kapitala u kineskim državnim obaveznicama raste najbržim tempom od 2018. godine i već je premašio rekordnih 4,3 triliona.
Uprkos teškoj epidemiološkoj situaciji i sve većim protivrječnostima s glavnim trgovinskim partnerom Kine, Sjedinjenim Državama, sve veći broj stranih investitora preferira kineski državni dug kao najpouzdaniji način ulaganja.
Kinesko tržište državnog duga jedno je od najvećih na svijetu. Udio stranih investitora i dalje nije velik: nešto više od 4 posto. Ali tempo kojim strani investitori grade svoj portfelj kineskih državnih obaveznica je impresivan. Dok su u martu ove godine stranci držali ove obaveznice za 2,26 trilionajuana, sada su već na 4,3 triliona, piše Sputnjik.
Nizak ukupni udio stranih vlasnika kineskih državnih obaveznica posljedica je činjenice da je bilo teško ući na kinesko tržište sve do sredine 2017. godine: tada je pokrenut program “Bond Connect”, koji omogućava stranim investitorima da ulažu na tržište obaveznica kontinentalne Kine putem tržišta Hong Konga. To što nije bilo potrebe za otvaranjem zasebnog trgovinskog računa u kontinentalnoj Kini uveliko je pojednostavilo proces ulaganja.
Pasivnim investitorima koji više vole da ulažu u indekse, pristup kineskom tržištu zapravo je postao lakši prošle godine, kada su državne obaveznice, kao i vrijednosni papiri nekih kineskih državnih banaka, uključene u agregatni indeks “Bloomberg Barclays”.
Godinu dana kasnije kineske obaveznice su uključene i u indeks “JP Morgan”. Svi ovi koraci su doveli do toga da je udio stranih vlasnika kineskog državnog duga u juanima, počeo rasti dvostruko bržim tempom.
Ali rast se naročito ubrzao u vrijeme kada je kinesku ekonomiju pogodila epidemija virusa korona. Na prvi pogled, ovo može izgledati nelogično: zašto pozajmljivati novac nekome čija se finansijska situacija pogoršava? Budući da je epidemija zahvatila ne samo Kinu, već skoro sve zemlje svijeta, kriza se širi po čitavoj svjetskoj ekonomiji i investitori počinju da upoređuju: koja zemlja se bolje nosi sa situacijom i nudi najpovoljnije uslove za investiranje. Dok su SAD, Evropska unija, Japan i niz drugih razvijenih zemalja odjednom iskoristile svu svoju “ekonomsku municiju”, spuštajući kamatne stope do nule ili čak negativne vrijednosti, Kina se i dalje drži umjerene monetarne politike i pokušava da stimuliše ekonomiju fiskalnim mjerama.
Kao rezultat toga, desetogodišnje kineske državne obaveznice sada nude prinos od 3,118 posto, dok prinos na američke obaveznice sada iznosi samo 0,597 posto, na japanske 0,023 posto, na njemačke -0,515 posto. Istovremeno, investitori vide kako se kineska ekonomija uspješno nosi s posljedicama epidemije. To jača njihovo povjerenje u pouzdanost kineskih hartija od vrijednosti, rekao je za “Sputnjik” rukovodilac Centra za svjetske financije Instituta za svjetsku ekonomiju i finansije na Akademiji društvenih nauka Kine Liu Dungmin.
“Mislim da je glavni razlog što se Kina dobro nosi s posljedicama epidemije. Trenutno se ekonomska moć Kine povećava. Stoga određeni finansijski proizvodi postaju stabilniji. Istovremeno, vidimo da je prinos po kineskim državnim obaveznicama značajno veći nego na sličnim vrijednosni papirima u zapadnim zemljama, koje su, s jedne strane, snažnije pogođene epidemijom. S druge strane, ekonomije ovih zemalja su se razvijale duži niz godina znatno sporije od Kine. Kao rezultata toga, vidimo jako niske, nulte, pa čak i negativne kamatne stope. Stoga kineski dug postaje sve privlačniji za ulaganje”, kaže on.
Prema ekonomskoj statistici koju je Kina objavila za drugi kvartal, BDP je porastao za 3,2 posto, što je značajan skok u odnosu na pad od 6,8 posto u prvom kvartalu. Ulaganja u osnovna sredstva tokom šest mjeseci pala su za 3,1 posto, dok je u prvih pet mjeseci ovaj pokazatelj bio dvostruko lošiji: minus 6,3 posto.
Seebiz