BIJELJINA, Povjerioci Bobar banke ogorčeni postupkom likvidacije banke danas su na sastanku sa likvidacionim upravnikom Milom Maksimovićem zaprijetili formiranje udruženja i sudskim tužbama, jer smatraju da je „kriminal koji se desio u Bobar banci neko želi prikriti i razvodniti, kako bi se zataškala jedna od najvećih finansijskih afera u poslednjih 50 godina”.
Nakon što su povjeriocima i deponentima Bobar banke u Centru za kulturu u Bijeljini danas podijeljene zatvorene koverte sa priznatim i osporenim potraživanjima, likvidacioni upravnik Bobar banke je na ovom prvom ispitnom ročištu odgovarao na pitanja povjerilaca, sa kojima oni nisu bili zadovoljni, jer nisu dobili konkretne odgovore. Posebno ih šokirala činjenica da će prvo biti namirene preostale obaveze od 56 miliona KM prema Agenciji za osiguranje depozita BiH koja je isplatila osigurane depozite do 50.000 KM, a ostalim povjeriocima koliko preostane.
Najviše pitanja odnosilo se na odgovornost Agencije za bankarstvo BiH u slučaju Bobar banke, o navodnim nezakonitim radnjama povezanih lica iz sastava Bobar grupacije u Bobar banci, te o mogućnosti naplate potraživanja u što kraćem vremenskom roku.
Maksimović je izjavio da će on, kao likvidacioni upravnik preduzeti sve zakonske mjere da se u što većem procentu i što prije naplate nenaplaćena potraživanja.
„Imamo oko 4.000 partija kredita i oko 350 tužbi izvršenja koje sam naslijedio pri preuzimanju ove funkcije. Ići ćemo na nove tužbe“, izjavio je Maksimović.
Na pitanje zašto je u Bobar banci zadržano 35 radnika u radnom odnosu, Maksimović je odgovorio da je oko 3.500 kredita odobreno stanovništvu, te da neko treba knjižiti kreditne uplate i da je to veliko opterećenje za zaposlene.
Fond zdravstva Brčko distrikta nezadovoljan
Aleksandra Tučić, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta kojem je u Bobar bankci “zarobljeno” 14,7 miliona KM, nije bila zadovoljna odgovorima likvidacionog upravnika.
„Jedno moje pitanje odnosilo se na zahtjev Fonda vezano za razlučno pravo, primjenom člana 92. Zakona o bankama RS koji se, očigledno, različito tumači i drugo pitanje, na koje nismo dobili adekvatan odgovor, tiče se podnesenih krivičnih prijava tužilaštvu, iz kojih se jasno vidi da su krediti odobravani povezanim licima“.
Na osnovu toga, kaže Aleksandra Tučić, mogao bi se podnijeti zahtjev za uvećanje likvidacione mase, čime bi se namirili povjerioci. Na to pitanje nije bilo adekvatnog odgovora. Sastanak je, inače, protekao, kako kaže Tučićka, u nizu nejasnoća, bez konkretnih pokazatelja o prijavi potraživanja, o mogućnostima i statusu banke. Ona smatra da se prioritetnim namirivanjem Agencije za osiguranje depozita radi o selektivnoj primjeni propisa.
Tučićka kaže da su povjerioci zatečeni trenutnim stanjem, nezadovoljni i da razmišljaju o formiranju udruženja, kako bi iznašli sve pravne mogućnosti za zaštitu svojih prava.
Svetozar Mihajlović, direktor preduzeća „Duvan“ AD kaže da su povjerioci razočarani, jer nisu dobili konkretne odgovore o tome šta je likvidacioni upravnik preduzeo da se na efikasniji način izvrši naplata potraživanja banke, kako bi se deponenti mogli namiriti u dogledno vrijeme.
„Ostalo je da se do kraja godine namiri Agencija za osiguranje depozita BiH. Male su šanse da će nešto novca ostati i za povjerioce. Očigledno je da se kriminal koji se desio u Bobar banci želi prikriti i razvodniti, da godine prođu, da pomru deponenti i da se sve zaboravi“, kaže Mihajlović.
On ističe da neko pokušava zataškati jednu od najvećih afera koja se desila na ovim prostorima u proteklih 50 godina. Mihajlović kaže da deponenti moraju preduzeti mjere, formirati udruženje i suprotstaviti se pravnim argumentima Agenciji za bankarstvo RS i likvidacionoj upravi Bobar banke. Tek kada budu iscrpljeni svi domaći pravni lijekovi, onda, po njemu, treba razmišljati o zaštiti prava u Strazburu.
Penzioner Ibrahim Vejsilović iz Brčkog kaže da je sastanak u Bijeljini doživio tako „kao da je riječ o teškom bolesniku koji boluje od raka, te kada mu se da lijek za umirenje, stanje bolesti ostaje nepromijenjeno.
„Formiraćemo udruženje, jer mi gubimo sve, životnu ušteđevinu i ostajemo na ulici. Likvidacioni upravnik je sam priznao da je postavljen na funkciju da izmiri dug prema Agenciji za osiguranje depozita BiH. Nismo dobili garancije, niti nadu da ćemo dobiti svoj novac“, kaže Vejsilović.
On je izrazio nadu da se sve ovo oko Bobar banke neće dugo zadržavati na sudovima u RS i BiH, već da će se oštećenim povjeriocima i deponentima Bobar banke brzo otvoriti put ka Strazburu.
Vejsilović je postavio zanimljivo pitanje, kako su Kinezi, koji su imali novac u Bobar banci u Brčkom, na vrijeme podigli novac, prije nego što je uvedena prinudna uprava, i da li ih je neko na vrijeme obavijestio o stanju u banci, ali nije dobio odgovor na to pitanje.
Bilo je više pitanja u formi prijedloga za podnošenje krivične prijave protiv Agencije za bankarstvo RS, „koja nije kontrolisala rad banke za koju se još prije pet godina pričalo po kuloarima da je „otišla pod led“. Mile Maksimović je odgovorio da neka pitanja imaju političku pozadinu i da on ne može odgovarati u ime Agencije za bankarstvo BiH. Samo je ponovio da je 120 miliona KM kredita obezbijeđeno hipotekama i da će biti podnošene tužbe za nova izvršenja.
Maksimović nije mogao konkretno odgovoriti, kolika su stvarna potraživanja od dužnika Bobar banke, koliko je novca do sada naplaćeno, kako je došlo do propasti ove banke?
Na pitanje, kako je iz trezora banke navodno nestalo deset miliona KM, on je rekao da je to posao tužilaštva i nadležnih organa.
Agenciji za osiguranje depozita u narednim mjesecima likvidaciona uprava Bobar banke mora još vratiti oko 56 miliona KM i to je Maksimovićev prevashodni zadatak.
Izvor: CAPITAL
