BANJALUKA – Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, koji već nekoliko godina dodjeljuje subvencije za zapošljavanje, redovno i sebe stavlja u isplatni red, što je, prema ocjeni mnogih kojima smo ukazali na ovu pojavu, klasični primjer sukoba interesa i zloupotrebe javnih sredstava, s obzirom na to da sami sebi odobravaju i dodjeljuju novac.
Prvi na listi
To se najbolje vidi po Programu zapošljavanja pripravnika s visokom stručnom spremom, gdje su u posljednje dvije godine bili među onima koji su dobili najviše novca po ovom osnovu.
Samo po posljednjem konkursu, sebi su dodijelili gotovo 200.000 maraka (197.761) za zapošljavanje 30 pripravnika, čime su, pored posredovanja u zapošljavanju, a što im je primarna funkcija, učestvovali i direktno u smanjenju stope nezaposlenosti.
Ovo nije prva godina gdje su se vodili ovakvom praksom. Godine 2017. na isti način zaposlili su pet pripravnika, a 2016. sedam.
Program zapošljavanja pripravnika sa VSS bez radnog iskustva 2018. godine realizovan je kroz dvije komponente.
U prvoj je sufinansirano zapošljavanje djece palih boraca, gdje su po zaposlenom dodjeljivane 796,02 KM mjesečno ili 9.552,24 KM na godišnjem nivou za njegovu bruto platu.
Drugom komponentom bili su obuhvaćeni ostali pripravnici sa VSS bez radnog iskustva, za koje je dodjeljivano 500 KM na mjesečnom ili 6.000 KM na godišnjem nivou za neto platu, dok je ostatak obaveza uplaćivao poslodavac.
Nije, nego…
Sa druge strane, u Zavodu se pravdaju kako nisu sami sebi odobrili novac, već da su ga preusmjerili kako bi zaposlili pripravnike jer, kako tvrde, “poslodavci teže prihvataju kadrove bez radnog iskustva”.
“Zavod je javna ustanova koja posjeduje materijalne, tehničke i kadrovske resurse koji, uz kvalitetan izbor mentora, omogućavaju mladim ljudima sticanje iskustva, podizanje kompetencija i osposobljavanje za samostalan rad u struci, kao i polaganje pripravničkog ispita”, odgovorili su iz ove ustanove.
Međutim, ono na šta nisu imali jasan odgovor je način bodovanja, formiranje rang-liste i odabir korisnika subvencija, gdje se pozivaju na Pravilnik o uslovima, kriterijumima i načinu sprovođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, kojim je određeno da komisija koju imenuje direktor obavlja taj posao.
U Helsinškom odboru za ljudska prava, a koji je dio antikoruptivne mreže “Account”, kažu kako se u pravilniku nigdje ne navodi mogućnost i pravo da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske može i sebi dodjeljivati ova sredstva.
Takođe, dodaju, vješto je izostavljeno definisanje preciznih kriterijuma ko može, a ko ne učestvovati u Programu subvencija za zapošljavanje.
Zbog svega toga, prema riječima Mirjane Ćuskić iz Odbora, ostavlja se prostor za manipulacije prilikom dodjele subvencija i zloupotrebu javnog novca.
“Nedopustivo je da Zavod za zapošljavanje, kao institucija čije su osnovne funkcije da posreduje u zapošljavanju, bude akter koji raspodjeljuje novac za određeni program zapošljavanja, a istovremeno i korisnik istog. Jasno je da se radi o sukobu interesa usljed neadekvatnog definisanja zakona i podzakonskih akata, kao i nepostojanja sankcija za ovakvo djelovanje”, kaže Ćuskićeva.
Pravilnik
Inače, striktno poštivanje ovog pravilnika značilo bi da preduzeća koja imaju problema u svom poslovanju ne bi mogla biti korisnici novčanih sredstava, a što se ipak desilo.
Iako pravilnik kaže da onaj ko konkuriše mora da ispunjava svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa, “Banji Dvorovi” iz Bijeljine odobreno je zapošljavanje pripravnika iako posluju na ivici likvidnosti. To pokazuju i podaci Poreske uprave RS, prema kojoj su zaključno s avgustom dužni 666.433 KM poreza.
Zbog duga za plate i doprinose, radnici ove zdravstvene ustanove su u oktobru 2017. godine stupili u štrajk, a “glavu iznad vode” za sada im drži Vlada RS, koja je na sjednici održanoj u septembru 2018. godine odobrila 200.000 maraka pomoći.
“Rukovodstvo u ustanovi se suočava s velikim problemima i kašnjenjima u izmirenju obaveza, te su bilansi u ustanovi opterećeni značajnim iznosima zakonskih zateznih kamata i poslovanjem sa gubitkom”, navodi se u obrazloženju Vlade RS, a koje samo potvrđuje da je pravilnik prekršen.
Kako su u ovoj javnoj ustanovi uspjeli uopšte konkurisati, s obzirom na to da su prilikom prijave morali podnijeti dokaz o izmirenim poreskim obavezama, ostalo je nejasno s obzirom na to da na naša pitanja upućena mejlom nisu odgovorili.
Sebi najpreči
Generalno gledano, većina novca namijenjenog za podsticaje pri zapošljavanju pripravnika raspodijeljena je državnim preduzećima, ustanovama, lokalnim zajednicama i akcionarskim društvima u kojima je RS većinski vlasnik.
Tako će, zbirno gledano, od 1.218 pripravnika koji će biti zaposleni kroz ovaj projekat, njih 730 završiti na državnim jaslama. Ako se to pretvori u novac od osam miliona maraka, koliko je odobreno za podršku zapošljavanju, 4,7 miliona će država ostaviti za sebe i svoja preduzeća i ustanove.
Prednjače veliki sistemi poput “Elektroprivrede RS”, “Šuma RS”, Fonda PIO RS, koji su zbirno zaposlili preko stotinu mladih pripravnika. Međutim, od ovih sredstava nisu bježale ni male lokalne zajednice sa svojim preduzećima i ustanovama, koje će takođe otvoriti vrata za više stotina mladih i školovanih ljudi.
Opštini Han Pijesak odobreno je zapošljavanje čak 16 pripravnika, Rogatici 10, Vlasenici i Bratuncu po devet, Trnovu pet. Samo u Skupštinu opštine Vukosavlje biće primljeno (ili već radi) šest pripravnika.
Treba reći i to da je Program zapošljavanja pripravnika sa VSS bio jedini od nekoliko programa za zapošljavanje na kojem nije postojao moratorijum na učešće države i njenih ustanova.
Upozorenje revizora
Na brojne nepravilnosti u raspodjeli sredstava upozoravaju i sami revizori, koji su povodom toga u posljednjem izvještaju, objavljenom sredinom avgusta za 2017. godinu, a posvećenom poslovanju Zavoda, uputili brojne primjedbe i usput izrazili mišljenje s rezervom.
Tako, navode oni, po Projektu zapošljavanja pripravnika sa VSS, zapošljavaju se ljudi koji u to vrijeme nisu bili ni na birou rada niti su imali zvanje VSS, a sredstva se odobravaju poslodavcima koji ne ispunjavaju obaveze za poreze i doprinose.
“Pravilima na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava po projektima zapošljavanja nisu uspostavljeni precizni i mjerljivi kriterijumi, a odobravanje sredstava nije u određenim slučajevima vršeno u skladu s postavljenim uslovima i kriterijumima iz pravilnika”, stoji u izvještaju.
Pred očima poslodavaca
Iako imaju svog predstavnika u Upravnom odboru Zavoda, poslodavci iz realnog sektora u RS nisu uspjeli uraditi ništa kako bi se ova dugogodišnja praksa prekinula.
U Uniji udruženja poslodavaca RS kažu kako već dugi niz godina naglašavaju potrebu efikasnijeg utroška javnih sredstava koji se upotrebljavaju za stimulaciju novog zapošljavanja te da sredstva budu dominantno usmjerena prema privredi, odnosno da se stimulacije koriste za radna mjesta na kojima se stvara nova vrijednost.
“Kroz izradu planskih akata i programa zapošljavanja tražili smo jednak tretman za sve poslodavce i radnike i insistirali na efikasnijoj upotrebi javnih sredstava. Reforma tržišta rada nužno se odnosi na promjenu načina funkcionisanja Zavoda za zapošljavanje. To podrazumijeva prioritetno fokusiranje ove institucije na njenu osnovnu ulogu, posredovanje pri zapošljavanju, ali i dosljedno sprovođenje strategije i akcionih planova koji prepoznaju negativne trendove i karakteristike našeg tržišta rada. Socijalni partneri i institucije moraju mnogo odgovornije pristupati problemima tržišta rada jer ova problematika ima posljedično veliki uticaj na ekonomsku i socijalnu stabilnost Republike Srpske”, kazao nam je Saša Aćić, direktor Unije.
Nagrada za najbolju priču
Ovaj tekst nagrađen je za najuspješniju novinarsku priču u sklopu projekta “Istražimo tokove javnog novca”, a koji su sproveli “Transparency International BiH” i portal Capital.ba.
Istu nagradu dobili su i Vanja Stokić, urednik portala eTrafika, za priču pod naslovom “Rekorder po pitanju javne rasvjete: Brčko svijetli kao Las Vegas!” i Berislav Jurič, urednik portala Bljesak.info, za priču “Mostar: Neslavan rekord jedne gradnje”.
Priča je objavljena u sklopu programa podrške novinarima IMEP, finansiranog od strane USAID
