BIJELJINA – Proizvodnja mlijeka u Srpskoj, tvrde farmeri, u stalnom je padu jer su proizvođači pritisnuti visokom cijenom proizvodnje, niskom otkupnom cijenom i nedostatkom radne snage. Zbog toga su mnogi bili prinuđeni da stave katanac na male farme ili da smanjuju broj grla na velikim, a taj trend će se vjerovatno nastaviti.
1996. godine u Srpskoj se rika muznih krava čula sa 17.600 farmi. Sada ih ima oko 2.500. Razlog je više nego jasan. Cijena mlijeka prije 15 godina bila je skoro 90 feninga, a zajedno sa PDV-om i premijom iznosila je više od marke, dok je koncentrat koštao manje od 50 feninga.
“Sad je cijena mlijeka od 80-90 feninga, dok je koncenrat od 1,80 -1,90 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Kad sam počeo da se bavim ovim poslom kupio sam junicu za 2.200 KM, a ona sada košta 6000 KM”, objašnjava Nebojša Đokić, farmer iz Dvorova kod Bijeljine.
Da Srpska ima najmanje podsticaje za mlijeko u okruženju, podsjeća Vladimir Usorac, počasni predsjednik Udruženja proljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.
“U Srbiji je podsticaj 32 feninfa, u FBiH oko 50 feninga, dok je kod nas 25. Podsticaj po grlu je u Srbiji 670 KM, a mi još i ne znamo koliko ćemo dobiti. Gladne krave ne mogu da čekaju na milostinju. Krave riču kad su gladne, a ričemo i mi, ali to ne dopire ni do koga”, priča Usorac.
Skupa proizvodnja, uz vremenske neprilike i manjak radne snage, prazne ili su ispraznili mnoge farme. Oni koji se još drže, maksimalno su potcijenjeni jer od njihovog proizvoda najviše zarađuju oni koji krave nisu ni vidjeli, kažu farmeri, a razumijevanja nema.
Podsjećaju da je u prodavnici je surutka skuplja od mlijeka, kao i flašica vode u kafićima.
“Na mlijeku i ostalim proizvodima se čuva socijalni mir. Ministarstvo kaže da proizvodnja mlijeka raste. Međutim, proizvodnja raste samo kod onih farmera koji ne muzu krave nego državu”, ističe Usorac.
Da je proizvodnja mlijeka opala i u Semberiji potvrđuju i mljekari sa tog područja ali kažu da su razlog tome isključivo loše vremenske prilike i nedostatka hrane. Otkupna cijena je u ovom momentu realna, kaže Duško Cvijetinović, vlasnik jedne mljekare iz Bijeljine.
“Kod naših kooperanata se smanjila mlječnost po grlu zbog velikih vrućina i nedostatka hrane. Mi čak imamo nekoliko ljudi koji su povećali brojnost grla. Očekujem da će proizvodnja rasti, poboljšanje se već vidi”, tvrdi Cvijetinović.
Rješenja ipak ima, kažu farmeri, ako ih rješava onaj ko ih razumije.
“Ukoliko ne želimo totalni kolaps, potrebno je hitno reagovati i spasiti što se spasiti može“, poručuju oni.
U suprotnom će većina građana, kako kažu, biti primorana da jednog dana pije mlijeko sa vještačkim proteinima jer drugog neće biti.
RTVBN
