BANJALUKA, Adaptiranim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju od 1. februara proizvođači voća i povrća moći će izvoziti neograničene količine proizvoda u EU bez carine, a povećane su i kvote za izvoz ribe i vina.
Proizvođači pastrmke moći će izvesti 500 tona bez carine u EU, a do sada su mogli 60 tona, dok je kvota za izvoz šarana 140 tona.
Direktor preduzeća “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj” Zoran Tepić ocijenio je da se ovim omogućava povećanje postojećih potencijala i kapaciteta u proizvodnji ribe, koja bi se izvozila.
“Ta bescarniska kvota jeste nešto povoljnija cijena koju privrednici, odnosno marketi u EU mogu kupiti od nas, i to je neko olakšanje da bismo mi tu količinu izvezli. To znači da ćemo jedan dio kapitala uvesti u našu državu i to je svakako dobro”, rekao je Tepić Srni.
On je naveo da se u Srpskoj najviše gaji pastrmka, te da bi kvote mogle biti i veće, čak i do 5.000 tona, s obzirom na to da je 500 tona kapacitet od trećine jedne firme.
“Godišnje izvezemo 50 do 60 odsto naših proizvoda u EU, najviše u Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Švajcarsku, a ostalo plasiramo u zemlje okruženja i na domaće tržište”, naveo je Tepić.
Vlasnik preduzeća “Butreks ribarstvo” Veljko Buđen tvrdi da će, bez obzira na veće izvozne kvote, to biti teško ostvarivo, jer je proizvodnja trenutno ugrožena lošim vremenskim uslovima, što će biti sljedeće godine posebno vidljivo.
On smatra da je važna subvencija države na izvoz, jer je velika konkurencija stranih proizvođača, odnosno da se to pitanje treba riješiti određenim prelevmanima.
Proizvođačima voća i povrća od februara se otvara veliko EU tržište, pored ruskog tržišta na koje već uspješno izvoze proizvode.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da domaći proizvođači nemaju odgovarajuće sorte za EU tržište, odnosno da u najvećim količinama /oko 75 odsto/ proizvode jabuku ajdared – sortu koja je veoma tražena na domaćem i ruskom tržištu, ali ne i evropskom.
“Par stotina tona u toku berbe isporučujemo za Norvešku i Dansku i tu je dobra cijena, ali već godinama tražimo da nam institucije za zaštićene sorte daju licence i da ih legalno proizvodimo”, rekao je Dojčinović.
On je ukazao na važnost zaštite domaće proizvodnje i izvozne stimulacije, te napomenuo da voćari, uglavnom, kompletnu proizvodnju prve klase mogu izvesti u Rusiju.
Nikola Vukelić, direktor preduzeća “Prijedorčanka” koje izvozi prerađevine od voća, kaže da je domaća proizvodnja opterećena parafiskalnim nametima, ali i da je tehnološki zaostala.
“Treba promijeniti politiku prema agraru i proizvođači se moraju osposobiti za proizvodnju i ostvariti dobre prinose”, rekao je Vukelić.
Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Branko Mastalo očekuje da povrtari na EU tržište izvezu krompir, kojeg je do sada prodato svega 10 odsto proizvedenih količina.
On tvrdi da domaći proizvođači ne zaostaju ni u kvalitetu, ni u količini proizvedenog povrća, ali da moraju biti konkurentni.
“Nepovoljno je što će roba kod nas dolaziti bez carine i to će dovesti do još većeg pada cijena, računajući da u EU ima mnogo povrća koje ne može da se izveze u Rusiju, pa će završiti na našem tržištu”, rekao je Mastalo Srni.
On je ukazao da je izvoz na EU tržište veoma kontrolisan, dok je slaba kontrola uvoza u BiH.
Kada je riječ o vinu, kvota je povećana sa 16.000 na 40.000 hektolitara, a direktor vinarije “Podrumi Vukoje” Radovan Vukoje kaže da to ne znači mnogo s obzirom na to da BiH ni do sada nije izvezla tu kvotu.
On smatra da će proizvođači dobrog vina uvijek naći tržište van BiH, ali da će uvoz omogućiti dolazak nekontrolisane robe, a time i nekvalitetne, što će posebno biti problem za male proizvođače.
Vukoje je naveo da ova vinarija izvozi na tri kontinenta i to od 25 do 35 odsto godišnje proizvodnje koja je podređena vinogradu i iznosi od 120.000 do 170.000 litara. Srna