BEOGRAD, U Srbiji će danas početi primjena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je donjet kako bi se klijenti zaštitili od diskriminacije i obezbjedio ravnopravan odnos ugovornih strana.
Banke i lizing kompanije bile su dužne da prije početka primjene zakona vrate kamate na kredite na nivo incijalne kamate iz ugovora i te kamate generalno, prema Narodnoj banci Srbije (NBS), ne bi trebalo da budu nepovoljnije za korisnike.
Viceguverner NBS Mira Erić-Jović je rekla da su za kršenje odredbi Zakona predviđene kazne od 500.000 do 800.000 dinara za banke i lizing kompanije.
Prema novom zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kamate će ubuduće morati da budu jasne i predvidive. Banke više neće smjeti da promjenljivost kamatne stope vezuju za promjenu poslovne politike, makrekonomskog okruženja ili bilo čega drugog.
Mira Erić-Jović je rekla da je razlog za donošenje Zakona uspostavljanje efikasnih mehanizama zaštite prava korisnika, dodajući da je taj zakon usaglašen sa propisima EU.
Zakon, prema njenim riječima, obezbjeđuje građanima i pravo na ravnopravnost sa finasijskim ustanovama, pravo na informisanje, pravo na određenost ili odredivost kredita.
Tim zakonom su propisana i posebna prava građana, kao što je pravo na odustajanje od kredita i pravo prijevremene otplate, dok se banke obavezuju da kod obračuna kredita koji je indeksiran u stranoj valuti primjenjuju srednji kurs NBS-a.
Korisnici kredita imaće pravo da u roku od 14 dana odustanu od kredita bez obrazloženja, sem u slučaju stambenih kredita, kada će to moći da urade ako sredstva nisu korišćena, rekla je Erić-Jović.
Poslije slanja obavještanja banci o odustajanju od korišćenja usluge, klijent je dužan da najkasnije u roku od 30 dana vrati banci glavnicu i kamatu iz osnovnog posla za vrijeme korišćenja novca.
Klijenti mogu i da prevremeno otplate kredit uz smanjenje ukupne cijene za iznos kamate i troškova za preostali period trajanja ugovora, a banka nema pravo da naplati naknadu kod kredita sa promjenljivom kamatom, osim kod stambenih kredita.
Viceguvernerka NBS je navela da je novim zakonom predviđeno da banke i druge finasijske institucije prilikom oglašavanja moraju navesti punu informaciju o usluzi koju nude i sve troškove koji padaju na korisnika.
Banka mora da navede efektivnu kamatu stopu i ona mora biti najuočljivija, rekla je ona i istakla da je zabranjeno da se usluga oglašava kao besplatna, ako ima troškova za korisnike.
Kod oročenih štednih uloga koji imaju automatsko produženje oročenja, banka ima obavezu da korisnika 15 dana prije isteka obavjesti o uslovima i kamatama na koje se ulog oročava, rekla je Erić-Jovićeva i dodala da korisnik na osnovu toga može da odluči da li će produžiti ugovor.
Zakonom je predviđeno i da banke od 1. januara moraju da omoguće građanima da besplatno ugase tekući račun ili platne kartice.
Građanin takođe ima pravo da od banke najmanje dvaput godišnje dobije obavještenje o stanju njegovog duga po ugovoru o kreditu, odnosno kreditnoj kartici, bez naknade.
Prema tom zakonu, građani moraju odmah i bez odlaganja banci da prijave gubitak ili krađu platne kartice i zatraže blokadu, a nakon prijave korisnik ne snosi gubitke nastale zlouoptrebom kartice.
Građanin ima pravo, a banka je u obavezi da mu, u slučaju dozvoljenog prekoračenja računa, najmanje jedanput mjesečno dostavi, u pisanoj formi, obavještenje-izvod o svim promjenama na njegovom računu, bez naknade.
Mira Erić-Jović je podsjetila da zatezne kamate nisu predmet ovog zakona, već da je to regulisano drugim zakonima.
Poslovne banke u Srbiji će, shodno novom zakonu, od sada potraživanja od klijenata moći da ustupe samo drugim bankama.
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga unosi još niz novih rješenja, među kojima su i to da je banka dužna da svoje usluge ponudi prvenstveno u dinarima. Tek na zahtev klijenta i uz ukazivanje na rizike kojima se izlaže, banka će omogućiti ugovaranje te usluge vezane za stranu valutu.
U oktobru su, prema podacima Udruženja banaka Srbije, građani u Srbiji bankama dugovali 535,7 milijardi dinara, pri čemu su obaveze po osnovu potrošačkih i stambenih kredita smanjene u poređenju sa septembrom, dok je rast gotovinskih kredita bio 0,8 odsto, a kredita za refinansiranje 1,6 odsto. Krediti čija otplata kasni imali su udeo od 3,7 odsto u ukupnom kreditima koje su uzeli građani.
Centar za korisnike finansijskih usluga NBS je za devet mjeseci ove godine primio 820 prigovora građana, od čega 622 na rad banaka. Broj prigovora bio je za 9,3 odsto veći nego u istom periodu 2010. Na rad osiguravajućih kompanija upućena su 173 prigovora, 22 na rad lizing kuća i dva na društva za upravljanje privatnim penzijskim fondovima.
Najveći broj prigovora na banke odnosi se na kredite – 54,3 odsto, tekuće račune – 18,8 odsto i platne kartice – 17,7 odsto. Najviše prigovora – 38,8 odsto, upućeno je na rad četiri banke, ali nije navedeno koje.
Građani su se najviše žalili na povećanje kamatne stope, odnosno bankarske marže na stambene kredite u otplati, kao i na neobavještavanje i nepotpune informcije o razlozima povećanja kamate.
Veći broj prigovora odnosio se na problema pri prijevremenoj otplati kredita, zatim obračun kamate na dug po kreditnoj kartici i neobavještavanje o naknadi i naplaćivanju naknade za održavanje računa iako nisu aktivni. Beta