BEOGRAD, Svi proizvođači i prodavci hrane u Srbiji moraće da od 11. juna primjenjuju “hasap” (HACCP) sistem za bezbjednost hrane, izjavila je inspektor u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine za bezbjednost hrane biljnog i mješovitog porijekla Jasmina Vladić.
Ona je agenciji Beta kazala da se ta obaveza ne odnosi samo na primarne proizvođače hrane, jer i ostali učesnici u poslovanju hranom moraju da uvedu standard “hasap”.
HACCP je skraćenica od Hazard Analysis Critical Control Point, što u prevodu znači analiza opasnosti i kritične kontrolne tačke.
“Svi učesnici u lancu proizvodnje, prerade i prometa hrane, prema Zakonu o bezbjednosti hrane koji je donijet 2009. godine, dužni su da od 11. juna ove godine uspostave sistem osiguranja bezbjednosti namirnica”, kazala je Vladić.
Za nepoštovanje zakona predviđene su kazne – pokretanje postupaka za privredni prestup za pravna lica, mjere zabrane obavljanja djelatnosti za privredna društva, dok je za preduzetnike predviđeno pokretanje postupka za prekršaj.
“Suština nije u kažnjavanju. Uloga inspektora koji će kontrolisati funkcionisanje ‘hasap’ sistema neće biti iskljucivo regulativna, kako je to bilo u ranijim nadzorima, već i edukativna”, kazala je Vidić.
Zakonom nije propisano da se “hasap” mora i sertifikovati, već samo obaveza uspostavljanja tog sistema koji podrazumijeva funkcionisanje i poslovanje u skladu sa principima dobre higijensko-proizvođačke prakse, kao načina za obezbjeđenje sigurnog i bezbjednog proizvoda.
“Hasap’ standard se ne odnosi na kvalitet hrane, već na bezbjednost, tačnije smanjenje i eliminisanje opasnosti koja može dovesti do bolesti ili do povrede”, objasnila je Vidić.
Prema njenim riječima, “hasap” sistem nema jednostavna, niti jedinstvena rješenja i inspektor neće moći da ospori samom proizvođaču način da kontroliše opasnost i da spriječi pojavu opasnosti ukoliko je ona efikasna i ukoliko se može potvrditi.
Vidić je dodala da je međunarodno prepoznatljivi sistem “hasap” efikasniji od sistema koji su se ranije primjenjivali, a koji su po pravilu bili skuplji jer su obuhvatali testiranje proizvoda, kao i analize u labratorijama, koje zahtjevaju određeno vrijeme.
“Primenom ‘hasap’ sistema je moguće spriječiti opasnosti od povreda i narušavanja zdravlja u procesu proizvodnje ili rukovanja hranom i zbog toga je on efikasniji”, rekla je Vladić.
Ona je naglasila da će se uvođenjem “hasap” sistema uspostaviti i povjerenje u proizvođače i proizvode, ali i povećati konkurentnost srpskih proizvoda na domaćem i na inostranom tržištu.
Svi veliki proizvođači i trgovci hranom u Srbiji uglavnom već imaju uveden “hasap” standard i posluju na taj način.
Taj sistem je sedamdesetih godina postao priznat kao međunarodni standard za proizvodnju bezbjedne hrane. Svjetske zdravstvena organizacija (WHO) usvojila ga je kao najefikasnije sredstvo za kontrolui bolesti izazvanih hranom. U zemljama Evropske unije je obavezan.
U obavezi da primjeni “hasap” od 11. juna biće prehrambena industrija i svi koji se bave preradom, pakovanjem, skladištenjem, transportom i distribucijom hrane, kao i trgovine i ugostiteljski objekti. Beta