BRISEL, Evropska unija proći će kroz vrlo težak period negativnog ekonomskog rasta, koji će možda biti i gori od predviđenih četiri odsto pada ukupnog bruto nacionalnog dohotka 27 članica, a najveći razlog za brigu je očekivani veliki gubitak radnih mjesta.
Šef Evrozone (članica EU koje imaju zajedničku valutu) Žan-Klod Junker rekao je da su opravdani strahovi da će nezaposlenost izazvati nemire, odnosno da će se finansijska i ekonomska kriza pretvoriti u socijalnu.
Ipak, EU neće davati nove stimulanse, kako od nje traži Amerika. Tome se tome oštro usprotivila Njemačka, koja iz svojih blagajni u najvećoj mjeri plaća i postojeće stimulanse, koji su oko 200 milijardi evra.
Turističke zemlje u EU, prvenstveno Francuska, izborile su se na veliko sniženje poreza na dodatnu vrijednost za “radno intenzivnu” servisnu djelatnost. Tako će restorani u EU pojeftiniti, jer će naplaćivati samo pet odsto poreza na dodatnu vrijednost.
EU će pomoći siromašne i neuspješne istočnoevropske članice sa čak 50 milijardi evra i tako spriječiti kolaps Rumunije, Mađarske i tri baltičke zemlje. Taj će novac u srednjeročnom razdoblju popraviti platne bilanse ovih zemalja. Ove zemlje već su dobile 10 milijardi evra pomoći iz Brisela, ali vidjelo se da ta suma nije bila dovoljna.
Neke zemlje članice smatraju da je nakon perioda fiskalne fleksibilnosti opet potrebno uvesti fiskalnu disciplinu i smanjiti budžetske deficite.
Veći budžetski deficit je prijetnja stabilnosti evru, a Evropska centralna banka i Njemačka to neće dozvoliti, čulo se u kuloarima Savjeta ministara finansija EU. Srna