BEOGRAD, Najave potpredsjednika Jovana Krkobabića da će se reformom u narednih 10 godina uštedjeti 70 milijardi dinara treba uzeti sa velikom rezervom.
Računice o uštedama od oko 70 milijardi dinara od 2011. do 2020. godine, koje bi trebalo da donese nova reforma penzijskog sistema, a koju najavljuje potpredsjednik vlade dr Jovan Krkobabić, veoma su nepouzdane jer se temelje na nejasnim kriterijumima pa ih treba uzeti s velikom rezervom.
“Neozbiljno je izlaziti s ovakvim podacima kada u ovom času niko ne može znati koliki će biti rast bruto domaćeg proizvoda u naredne dve ili tri godine, a kamoli u narednoj deceniji. Koji će biti procenat rasta plata u javnom sektoru s kojim bi penzije trebalo da se usklađuju, kako će se kretati troškovi života ili kolika će biti inflacija?”, kaže dr Rajko Kosanović, član Radne grupe za reformu PIO sistema.
Nemoguće u ovom času na tako dug rok predvidjeti i kretanje broja novih osiguranika fonda PIO, kao ni broj novih penzionera. U prilog tome, dodaje, ovakve tvrdnje su više nego preuranjene, jer naša strana još nije s Međunarodnim monetarnim fondom utanačila osnovno pitanje – kako će se penzije uopšte ubuduće usklađivati. Potpredsjednik vlade Krkobabić govori jedno, a MMF nešto sasvim drugo.
U Fondu PIO kažu da još nemaju evidenciju koliko ljudi odlazi u penziju po osnovu samo povezanog staža, dodajući da je lani u mirovinu ukupno otišlo 88.000 zaposlenih. Izvjesno je, međutim, da se broj penzionera povećava u času kada se donosi novi zakon koji predviđa pooštravanje uslova za penzionisanje, kao što je sada slučaj.
Neće biti neobično, ističu u Fondu, ako uoči izglasavanja novog zakona, dakle, u maju ili junu, stigne više zahtjeva za penzionisanje nego što bi to inače bilo da se zakon ne mjenja. I to će dodatno opteretiti budžet.
Dr Rajko Kosanović kaže da se u jednom od prijedloga reforme pominje čak i da će penzioneri ubuduće manje koštati državu za oko 94,9 milijardi dinara, i to na osnovu pretpostavke da će od 2012. do 2015. godine ekonomski rast biti pet odsto godišnje, inflacija 4,5 procenta, kao i da će zarade za taj period porasti za oko 9,2 odsto.
Na pitanje, gdje se „kriju” najveće uštede, Kosanović kaže da je novim nacrtom zakona predviđeno podizanje starosne granice za žene s 53 na 58 godina, gdje bi se prištedjelo oko 25,7 milijardi dinara. Potom u dijelu koji se tiče povećanja staža za žene s 35 na 38 godine, uz smanjenje dodatnih 15 odsto staža koje su žene na osnovu polne ravnopravnosti do sada dobijale, a gdje bi moglo da se uštedi još oko 25,3 milijardi dinara.
Predviđeno je i da se oko 12,7 milijardi dinara uštine u dijelu koji se tiče pooštravanja uslova za dobijanje porodičnih penzija. Istovremeno se računa s tim da se uporedo sa smanjenjem najviših penzija, i to tako što lični koeficijent ne može više da pređe 3,8 umjesto dosadašnja četiri puta, uštedi oko 122 miliona dinara. To su i najmanje uštede, kaže Kosanović, budući da je broj onih koji primaju najviše penzije vrlo mali.
Prelaskom na novi obračun penzija u MUP-u prištedjelo bi se oko 19 milijardi, dok bi se pooštravanjem uslova za beneficirani radni staž ušparalo oko 6,3 milijarde dinara. Novom metodologijom za obračun penzija vojsci uštedjelo bi se 5,6 milijardi dinara, kaže Kosanović. Politika