NJUJORK, Najava američke vlade o ograničavanju rizičnog trgovanja banaka vrijednosnim papirima i zaoštravanje monetarne politike u Kini izazvali su prošle sedmice na svjetskim berzama oštar pad cijena akcija, zbog čega su zaronile ispod nivoa od početka godine.
Oštar pad cijena akcija uslijedio je u četvrtak, nakon što je predsjednik SAD-a Barack Obama predložio izmjene zakona kojima bi se bankama ograničila mogućnost rizičnog trgovanja akcijama i drugim vrijednosnim papirima za svoj račun. To je snažno uzdrmalo tržište jer je tzv. vlasničko trgovanje, kada kompanije vlastitim novcem kupuju vrijednosne papire na tržištu, jedan od glavnih izvora zarada nekih od najvećih američkih banaka. Zbog toga su oštro pale cijene u finansijskom sektoru, pa su akcije banaka kojima bi novi zakon najviše smanjio zarade, kao što su Bank of America, Citigroup i JPMorgan Chase, samo toga dana pojeftinile više od 5 odsto.
To je glavni razlog zbog kojega se od srijede do petka Dow Jones indeks strmoglavio 552 boda, ili 5,2 odsto, što je njegov najveći trodnevni pad od marta prošle godine. O Obaminom prijedlogu raspravljaće se u Kongresu, a stručnjaci kažu da neki zakoni moraju biti izmijenjeni kako se ne bi ponovila finansijska kriza od prije dvije godine, ali da treba paziti da se “nož ne zarine preduboko”.
“Bankari su se sami uboli i treba ih nekako zauzdati. S druge strane, treba im i dozvoliti da rade svoj posao u korist vlasnika banaka. Stoga je to vrlo osjetljivo područje, pa je jasno zašto su ulagači uznemireni”, objašnjava Todd Leone, direktor trgovanja u kompaniji Cowen & Co.
Negativno je na tržište djelovalo i zaoštravanje monetarne politike u Kini. Prošle su sedmice kineske vlasti naložile najvećim tamošnjim bankama da ograniče kreditiranje do kraja januara, što se tumači kao novi potez u smjeru usporavanja pretjeranog rasta trećeg po veličini svjetskog gospodarstva i suzbijanja inflacije.
A da je rast kineske privrede snažan, pokazuju podaci da je u posljednjem lanjskom tromjesečju tamošnji bruto domaći proizvod porastao 10,7 odsto, a u cijeloj prošloj godini 8,7 odsto. Kako je Kina veliki uvoznik sirovina, usporavanje rasta tamošnje privrede izazvalo bi pad potražnje za sirovinama, pa su prošle sedmice oštro pale cijene nafte i rudača.
Cijena crnog zlata potonula je oko 3 dolara, zaronivši ispod 75 dolara po barelu, najniži nivo od kraja prošle godine. To je negativno uticalo na energetski sektor, pa su prošle sedmice među najvećim gubitnicama bile i akcije naftnih divova, kao što su Chevron i Exxon Mobil.
“Između nesigurnosti u vezi Obaminog prijedloga regulacije bankarskog poslovanja i pobjede republikanaca na izborima u Massachusettsu, tržište je poput pluta na vodi, a demokrati su upravo zatalasali površinu. Zbog te političke nesigurnosti, čini se da slijedi dugoočekivana korekcija cijena akcija na dolje”, kaže Jack Ablin, direktor u Harris Private banci.
Nedavnim porazom na izborima u Massachusettsu demokrati su, izgubili ključno mjesto u Senatu, pa rastu strahovanja od političke nesigurnosti i pat pozicije u Senatu u vezi ključnih reformi zdravstvenog i finansijskog sistema. Kolika je nesigurnost zavladala na tržištu, pokazuje i snažan rast VIX indeksa Čikaške berze opcija. Taj pokazatelj, poznat i kao “indeks straha”, skočio je posljednja tri dana prošle sedmice više od 55 odsto, što je njegov najveći trodnevni skok u gotovo tri godine.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones indeks potonuo 4,1 odsto, na 10.172 boda, dok je S&P 500 pao 3,8 odsto, na 1.091 bod. Nasdaq indeks potonuo je 3,6 odsto, na 2.205 bodova. Zbog toga su sva tri indeksa u minusu u odnosu na početak godine. Dow Jones i S&P 500 niži su za otprilike 2, a Nasdaq indeks za gotovo 3 odsto.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmica oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 2,8 odsto, na 5.302 boda, što je njegov najveći sedmični pad u gotovo tri mjeseca. Frankfurtski DAX indeks potonuo je 3,1 posto, na 5.695 bodova, dok je pariški CAC oslabio 3,4 odsto, na 3.820 bodova. Hina/pd