BEOGRAD, Direktor nacionalne službe za zapošljavanje Vladimir Ilić izjavio je da će ta služba u 2010. godini nastaviti sa aktivnostima koje za cilj imaju očuvanje radnih mjesta.
“Budžet će praktično ostati na istom nivou, uz jedno nominalno povećanje za 200 miliona dinara, dakle sa 3,5 na 3,7 milijardi dinara, što će svakako doprinjeti da sačuvamo značajan broj radnih mjesta”, rekao je Ilić u intervjuu Tanjugu.
Ilić je izrazio sumnju u to da će u ovoj godini biti otvoreno mnogo novih radnih mjesta, i dodao da to ne znači da neće biti zapošljavanja.
“U godini pred nama biće otpuštanja kao i u 2009. godini. Naš cilj je skroman, da zadržimo postojeći nivo zaposlenosti, ne bi bilo realno da očekujemo nekakav poseban preokret”, rekao je Ilić.
On je osvrnuvši se na prošlu godinu, ocijenio da je ona bila izuzetno teška, ali da se nisu ostvarile katastrofične najave s njenog početka da će više od pola miliona ljudi ostati bez posla.
Prema njegovim riječima “nije bilo spektakularnih preokreta, došlo je do pada društvenog proizvoda od svega tri posto, što je daleko manje nego u mnogo razvijenim zemljama i u zemljama u okruženju, a istovremeno se to u krajnjem bilansu nije odrazilo na tržište rada”.
“Ono što je najbitnije, što se tiče tržišta rada, zvuči prosto nevjerovatno – na evidenciji Nacionalne službe u decembru 2009. godine bilo je isto onoliko ljudi koliko je bilo i u decembru 2008. godine” rekao je Ilić.
On je objasnio da je takvo stanje posljedica dva trenda koja su se dogodila – prvu polovinu godine je obilježio rast nezaposlenosti (8.000-10.000 ljudi mjesečno ostajalo je bez posla), drugu polovinu pad nezaposlenosti, da bi u decembru 2009. godine imali isti broj nezaposlenih kao u istom periodu prethodne godine.
Direktor NSZ ocijenio je da su za takav bilans zaslužne, prije svega, mjere Vlade Srbije, koje su u februaru uticale na poboljšanje likvidnosti privrede kroz subvencionisane kredite i na taj način je u privredu upumpano više od 1,2 milijarde evra kredita, koje je iskoristilo oko10.000 preduzeća.
Istovremeno deio zasluga, kako je rekao, leži i u aktivnim mjerama NSZ-a.
“Uspjeli smo da direktnim posredovanjem službe zaposlimo oko 120.000 ljudi, a od toga 70.000 ljudi uz direktnu finansijsku podršku, dakle finansiranje iz budžeta, na taj način je došlo do preokreta i zaustavljen je rast nezaposlenosti”, istakao je Ilić.
Prema njegovim riječima, i ova godina će biti u znaku krize, rekao je Ilić i dodao da, iako ima naznaka oporavka u velikim svjetskim ekonomijama, prvo se oporavlja finansijski sektror, pa privredni, da bi tek na kraju došlo do oporavka tržišta rada.
“Dakle, oporavak zaposlenosti ide na kraju. Sada imamo najave oporavka bankarskog sektora, lagano realni sektor se vraća na zdrave noge, a govoreći globalno, tek 2012. i 2013. može doći do oporavka tržišta rada jer uprkos ovim pozitivnim signalima nema pozitivnih signala na globalnom planu u smislu povećanja zaposlenosti”, objasnio je Ilić.
Direktor NSZ je naveo da je 50 miliona ljudi u svijetu ostalo bez posla kao direktna posljedica ekonomske krize iz 2009. godine, te da oporavak neće biti brz.
Prema njegovim riječima, odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma, vizna liberazlicija i uplata FIAT-ovih prvih 100 miliona evra su signali koji će pomoći srpskoj ekonomiji, i to u vidu poboljšanja kreditnog rejtinga i sledstveno tome smanjenja kamatnih stopa, što znači da će Srbija biti nešto atraktivnija nego 2009. godine za strana ulaganja.
Prema njegovim riječima, dvije investicije slične FIAT-ovoj i nekoliko desetina manjih dovele bi srpsku privredu na “zdravu granu”, jer Srbija, kako je rekao, “sama iz ekonomske krize neće moći da izađe”, budući da, osim nedovoljnog tehnološkog razvoja i deficita u platnom bilansu sa inostranstvom, Srbija ima i problem na tržištu rada u vidu neusaglašenost ponude i tražnje radne snage.
Ilić je naglasio da, čak i da neko otvori pola miliona radnih mjesta, koliko se u ovom trenutku traži, Srbija, s obzirom na strukturu nezaposlenih, ne bi bila u stanju da popunimo ni jednu petinu.
Ilić je svoj stav objasnio činjenicom da je više od trećine nezaposlenih funkcionalno nepismeno (sa osnovnom ili bez osnovne škole), da gotovo 200.000 ljudi na evidenciji posao čeka više od pet godina.
“Prosječna starost na evidenciji je 40 godina. Na drugoj strani imamo i veliki broj mladih ljudi, 200.000 mladih ljudi do 30 godina na evidenciji Nacionalne službe, a od tog broja jedna četvrtina, negde oko 50.000 je takodje funkcionalno nepismena”, naveo je on.
Ilić se osvrnuo i na one koji imaju kvalifikacije, rekavši da su su njihova stvarna znanja i veštine neodgovarajuće za potrebe savremenih poslodavaca, te da sa njima treba raditi – i da je upravo tu uloga NSZ.
“Mi uspjevamo da oko 25.000 ljudi svake godine obučimo ili za sopstveni biznis, ili za potrebe poslodavca, za prekvalifikaciju, da im promjenimo zanimanje i mislim da u tome uspjevamo”, rekao je Ilić, i dodao da 60 odsto onih koji prodju obuke nađu radno mjesto.
Osim prekvalifikacija, u 2009. godini NSZ je pokrenuo i program za pripravnike “Prva šansa” preko koga je 16.000 ljudi zapošljeno, 11.000 ljudi je uključeno u program javnih radova, NSZ je kroz subvencije pomogao otvaranje 6.000 novih radnih mjesta, a 3.500 ljudi je obučeno i finansirano za pokretanje samostalnih djelatnosti.]