ZAGREB, Hrvatsko tržište nekretnina je u zastoju, stanogradnja je slaba, a građani sve teže odlučuju na kupovinu. Ipak, primjetan je rast prodaje nekretnina Rusima.
To što je hrvatska privreda zabilježila prvi rast poslije 6 uzastopnih padova, nimalo se nije odrazilo ni na stanogradnju ni na kupoprodaju nekretnina, pišu regionalni mediji.
One i dalje poniru i na vrlo su niskim granama, čak je stanogradnja slabija nego što je bila ratnih godina.
Prošle godine je izdato 6.950 građevinskih dozvola za gradnju stanova, pretprošle njih 7.646. Prošlegodine izdato je najmanje dozvola, ne samo ovih kriznih godina, od 1.990. do danas. I ratnih je godina, bilo izdavano više dozvola. Najmanje ih je bilo 1995., kada je izdato 7359 dozvola i sa lanjskim rezultatom srušen je taj crni zapis. Slično je i sa kupoprodajom nekretnina, pa i stanova, piše Slobodna Dalmacija.
Porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nije se osjetio na prodaji nekretnina, prodato je ukupno 69.150, njih 2.000 manje nego pretprošle godine. Još 2008. prodato ih je dva puta više, gotovo 146.000, a više od sto hiljada prodavano je i prije krize. Slično je i sa kupovinom isključivo stambenih nekretnina, prošle godine prodato je 27.105, njih 1.205 manje nego pretpošle, najmanje svih ovih kriznih godina i najmanje od 1998. godine. Lanjski broj prodatih stanova dva puta je manji od 58.556 prodatih stambenih nekretnina u 2008.
“Cijene nekretnina u odnosu na pretkrizni period smanjene su za 30 odsto, a prije krize kupovalo se 120 odsto više nekretnina”, izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj privrednoj komori.
Prema njegovim riječima, osam godina zaredom pada promet nekretnina u Hrvatskoj, a u Zagrebu se trenutno gradi 1.400 stanova, te taj broj potvrđuje stabilizaciju tržišta u gradovima, dok tržište nekretnina nastavlja da pada u ruralnim dijelovima Hrvatske. Dalmacija i Istra bilježe pozitivne trendove u poslovanju nekretninama, cijene su stabilne, a najtraženiji su apartmani i manji stanovi. U četiri dalmatinske županije lani je prodata 12.391 nekretnina, 122 više nego prije dvije godine.
Dok su problem cijene, standard, besparica i nezaposlenost, ti problemi ne muče niti odbijaju strance koji se odlučuju da investiraju u stanove i kuće u Hrvatskoj. Lani su ih otkrili Rusi, koji su u odnosu na prošlu godinu povećali vlasništvo nekretnina za 438 odsto. Toliki rast ostvaren je na malom broju, prije dve godine su svega 64 ruska državljana imala nekretninu u Hrvatskoj, a lani im se broj povećao na njih 280.
Da bi se tržište nekretnina oporavilo, morala bi prvo da ozdravi privreda, piše Slobodna Dalmacija i dodaje da treba otvarati radna mjesta i dovršiti proces razduživanja populacije, smatraju stručnjaci koji ističu da su kod njih lani prosečne cene nekretnina smanjene gotovo tri odsto, dok istovremeno cijene stambenih nekretnina u EU rastu. Lani je prosječni metar kvadratni stana u Hrvatskoj koštao 1.302 evra, 7 evra manje nego godinu dana ranije i 26,5 odsto manje nego 2008. godine, kada se prosječni kvadrat cijenio 1.772 evra. Tanjug