Novina automatsko otvaranje stečaja

ZAGREB, Ministar pravde Hrvatske podsjeća da je najvažnija novina novog Stečajnog zakona automatsko otvaranje stečaja te ističe da je već najava novoga stečajnog zakona potakla određena plaćanja.
Ministar pravde Orsat Miljenić očekuje da će novi Stečajni zakon, koji stupa na snagu danas, ubrzati stečajne postupke, ukloniti sa tržišta preduzeća koje generiraju značajan dio nelikvidnosti i poboljšati zaštitu vjerovničkih potraživanja.
Prema podacima Evropske komisije i Svjetske banke, Hrvatska je pri samom dnu po učinkovitosti stečajnih postupaka, rekao je u Miljenić u izjavi za novinare.
Od 28 članica Evropske unije, Hrvatska je prema vremenu trajanja stečajnihpostupaka na 24. mjestu, a po naplati (vjerovničkih potraživanja) još niže, kaže on.
Dodaje da se stečaj u Hrvatskoj često vodi samo zbog troška pa on postaje svrhom samom sebi, a na kraju i do 70 odsto imovine stečajnog dužnika odlazi na troškove postupka.
“To je besmisleno, tu svi gube – radnici, vjerovnici i društvo, jer neki koji su možda mogli nastaviti raditi to ne mogu”, kaže Miljenić.
Podsjeća da je najvažnija novina novog zakona automatsko otvaranje stečaja, ako je trgovačko društvo u blokadi duže od 120 dana.
Pri tome je načinjen plan ulaska u stečaj tokom godine dana. Na početku će, objašnjava, u stečaj oni bez zaposlenih i sa preko hiljadu dana u blokadi, a do juna sljedeće godine na red bi trebala doći trgovačka društva koja imaju zaposlene.
Ministar pravde Hrvatske ističe da je već najava novoga stečajnog zakona potaknula određena plaćanja jer, je nelikvidnost sa 20 pala na 18,8 milijardi kuna.
Uz automatizam, postoje i drugi načini ulaska u stečaj, kaže Miljenić, kao što su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost te neisplaćivanje tri plate.
Uvodi se i mogućnost poslovanja u stečaju, odnosno stečajni plan, što znači da preduzeće koje je upalo u trenutne probleme može nastaviti poslovati.
Ministar pravde Hrvatske izuzetno važnim smatra i unifikaciju obrazaca. “Do sada ste stečaj mogli otvoriti tako da napišete ‘Predlažem stečaj’, potpišete se i to pošaljete sudu, a tek tada bi počelo prikupljanje dokumentacije”, kaže Miljenić. Sada, dodaje, postoje unificirani obrasci koji se moraju ispuniti prije.
Tvrdi i da novi zakon vjerovnicima donosi veću šansu da zaštite svoje interese pobijanjem pravnih radnji.
Prema podacima koje je iznio, sa 30. junom 19.646 pravnih lica bilo je blokirano više od 120 dana i bile su dužne 19,2 milijarde kuna, a od toga one bez zaposlenih 14,5 milijardi kuna.
“Neću ulaziti u to tko daje onom bez zaposlenih 14,5 milijardi kuna, ali sada je na nama da to maknemo jer oni proizvode nered”, ističe Miljenić.
Kaže da je taj problem možda trebalo riješiti i prije, ali da se htjelo napraviti što kvalitetniji zakon.
Upitan očekuje li da će sve takve firme ići u likvidaciju, odgovorio je da je stečaj u rukama suda, ali da je za očekivati da će većina njih nestati.
Miljenić najavljuje da bi Fina 3. septembra trebala izlistati popis oko 20 000 preduzeća koja bi trebala u stečaj automatizmom.
Što se tiče radničkih potraživanja i njihove mogućnosti otvaranja stečaja, podsjeća da radnici, kao vjerovnici, ne moraju čekati neisplaćivanje tri plate žele li pokrenuti stečaj, već to mogu i nakon jedne neisplaćene plate.
“Naravno da se ljudima na to teško odlučiti, jer se svako nada da će firma, dok radi, i preživjeti”, kaže Miljenić, te dodaje da stečaj u većini razvijenih zemalja nije kraj.
Podsjeća i na zaštitu radnika putem Agencije za zaštitu radničkih potraživanja te ocjenjuje da će “radnici uvijek biti zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri”.