BANJALUKA, Novi Zakon o radu, koji je na snazi nešto duže od mjesec dana, zasad nije donio nikakve pomake u suzbijanju rada na crno.
Tako prema podacima do kojih je Savez sindikata došao u posljednjem istraživanju, u RS bez prijave radi oko 80.000 osoba, što Fond penzionog i zdravstvenog osiguranja godišnje košta oko 60 miliona KM.
Zanimanja koja se najviše izdvajaju u ovoj nepopularnoj statistici su u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima i kod sezonskih radnika.
Još uvijek nije poznat broj radnika na crno
Iz Inspektorata RS nisu odgovorili koliko je radnika na crno otkriveno od stupanja na snagu Zakona o radu, jer, kako su pojasnili, potrebno je da prođe duži period njegove primjene da bi mogli raditi poređenje s prethodnim godinama.
Ipak, očekuju bolje rezultate, jer im je prije predstavljalo problem to što je prema starom zakonu poslodavcima bio dat rok od pet dana u kojem moraju prijaviti radnika, što je novim zakonom promijenjeno, tako da se određeni pomaci donekle i mogu očekivati u narednim danima.
S druge strane, prema posljednjim istraživanjima koje je radio Sindikat u RS na crno radi oko 80.000 ljudi.
Rad na crno nije samo rad bez prijave i plaćanja doprinosa
Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja, kaže da kada se pokrene priča o ovoj temi misli se isključivo na rad bez prijave i plaćanja doprinosa, ali da tu ima još mnogo bitnih faktora.
“Isplata dijela plate na ruke, prijavljenje na manji iznos ili minimalac, prekovremeni i noćni rad koji nisu plaćeni, nemogućnost korištenja čitavog godišnjeg odmora, sve su to problemi sa kojima se radnici susreću i sve je to rad na crno”, rekla je Radoševićeva.
Za razliku od Sindikata poslodavci smatraju kako bi novi Zakon o radu mogao da pomogne u suzbijanju rada na crno.
“Zakon u suštini nosi jednu količinu odredaba koje mogu uticati na smanjenje broja radnika koji će raditi na crno”, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
Prema njegovim riječima, poslodavci su sa socijalnim partnerima pokušali da u zakon uvedu određen broj poboljšanja koja bi smanjila broj neprijavljenih radnika. Ipak, on smatra da u ovom slučaju akcenat treba staviti na rad inspekcija.
“Mi smo zainteresovani da se rad na crno svede na najmanju moguću mjeru. Za nas oni koji ne izvršavaju svoje obaveze predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, kaže Aćić.
Nije sve na poslodavcima
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, misli da nije sve na poslodavcima i organima kontrole, pa tako kaže da uzrok velikog broja radnika na crno ima korijen i u prevelikim nametima države.
“Znate, treba naći mjeru, nadležno Ministarstvo i Vlada moraju da shvate da visoka opterećenja za prijavljivanja radnika nikud ne vode i da ako vi hoćete da uzmete previše, to previše niko neće da plati”, objašnjava Pavlović.
Kako kaže, i među prijavljenim radnicima trenutno je 40 odsto od ukupnog broja prijavljeno na minimalac, što je takođe problem.
“Danas i sami radnici izbjegavaju da ih poslodavac prijavi, jer ako mu uplati doprinose, koji su ogromni, dobiće manju platu, tako da će većina reći da mu se taj iznos koji bi otišao na doprinose prebaci na platu”, navodi Pavlović. Nezavisne novine