SARAJEVO – Uspostavljanje registra službenika na nivou BiH deceniju tapka u mjestu, a zeleno svjetlo za novi pokušaj popisa zaposlenih dao je Savjet ministara na posljednjoj sjednici, nakon što su sagledani svi problemi i prepreke koje koče nadležne.
Agencija za državnu službu BiH sažela je u jednoj informaciji sve što ih je do sada sputavalo da formiraju efikasan registar, koji je i obaveza BiH na putu kao EU te je dostavila ministrima.
Direktor Agencije za državnu službu Neven Akšamija je podsjetio da su još lani u oktobru zaduženi, kroz zaključak Doma naroda Parlamenta BiH, da što prije pronađu način za uspostavljanje operativnog registra rukovodećih i drugih zaposlenih u institucijama sa podacima o nacionalnoj, polnoj, kvalifikacionoj i drugoj strukturi te da ministrima predlože i način postupanja da bi se to sve sprovelo u djelo.
Akšamija je u informaciji i podvukao da od 2010. nastoje da uspostave centralni registra, ali da je kamen spoticanja i odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka, prema kojoj im je zabranjeno da obrađuju lične podatke zaposlenih, kao i da nema zakonskog ovlašćenja da vode takav registar.
Da bi taj dio bio riješen potrebno je dopuniti zakon, jer bi bez toga mogli da u registru obuhvate samo državne službenike, a ne i zaposlene te druga lica u institucijama, što je zatraženo zaključkom Doma.
“Potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon o državnoj službi tako da bi se omogućilo vođenje registra svih zaposlenih, uz zakonsko definisanje obima ličnih podataka, koji bi se vodili u registru. U registru se ne bi vodila profesionalna vojna lica, policijski službenici ni zaposleni u Obavejštajno-bezbjednoj agenciji, jer se vode u matičnim institucijama, ali bi se statistički podaci nekih ili svih kategorija, koje se ne bi vodile u registru, trebalo da učine dostupnim Agenciji na odgovarajući način“, stav je Akšamije.
Ponovio je da prema sadašnjim propisima i stavovima o zaštiti ličnih podataka ne postoji mogućnost da Agencija uspostavi kompletan registar samo na osnovu metodologije ili drugog podzakonskog akta, zbog čega se mora pristupiti izmjenama ili dopunama zakona.
Postoji, kako je naveo, i mogućnost posebnog zakona, kao što je urađeno u Hrvatskoj, ali to rješenje ne bi bilo pogodno za BiH, više iz pravno-tehničkih nego ih suštinskih razloga. Podsjetili su i da Agencija od 2016. ima razvijeno softversko rješenje registra službenika koje je moguće nadograditi, uz male izdatke te uz izmjenu zakona, ako bi došlo do toga.
Zaduženo je Ministarstvo pravde BiH da u roku od dva mjeseca dostavi prijedlog izmjene Zakona o državnoj službi koja će omogućiti Agenciji vođenje registra državnih službenika i registra zaposlenih, osim vojnih lica, policijskih službenika i zaposlenih u Obavještajno-bezbjednoj agenciji.
Reforma javne uprave u BiH još nije dostigla očekivani tempo, iako traje dugi niz godina. Javni sektor u BiH je već duže vrijeme pod lupom domaćih i međunarodnih institucija, ekonomista i predstavnika NVO sektora. Često se mogu čuti kritike zbog enormno velikog broja zaposlenih.
Prema ranijim podacima iz Agencije za državnu službu BiH, prosječan broj prijavljenih kandidata u 2019. godini po poziciji bio je 19,22, dok je lani taj prosjek iznosio 24,70. Time je, dodali su, u protekle dvije godine, prosječan broj prijavljenih kandidata po pozicijama 21,96. Glas Srpske