BANJALUKA – UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), na konferenciji DRIVE u Sarajevu zvanično je sklopio partnerstvo sa šest privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini, sa ciljem promocije politike usmjerene na porodicu.
NLB banka Banjaluka svojim primjerom istakla se kao poželjan partner za preduzimanje daljih koraka promocije pozitivnih praksi iz ove oblasti.
„NLB banka Banjaluka na lokalnom tržištu posluje više od 25 godina i broji 535 zaposlenih, čiju strukturu čini 77 odsto žena. Banka ima članicu Uprave, kao i 14 žena u B1 liniji rukovođenja, što ponovo daje većinski procenat (78 odsto) žena u upravljačkoj strukturi. NLB banka Banja Luka posebno je posvećena aktivnostima razvoja zaposlenih kroz različite edukativne programe, a posebna pažnja se posvjećuje razvoju i zadržavanju talenata i ključnih zaposlenih. NLB banka Banjaluka posvećena je primjeni ESG standarda kako u pogledu održivog poslovanja, tako i dobrobiti zaposlenih i klijenata, u šta se kontinuirano ulažu resursi iz godine u godinu, s ciljem ostavljanja boljih tragova za buduće generacije“, izjavila je Maja Mišić, šef Službe za upravljanje ljudskim resursima i organizaciju u NLB banci Banjaluka.
Ovo partnerstvo dio je programa „Veći izbor“ koji jača kapacitete javnog i privatnog sektora potrebne za osmišljavanje i sprovođenje rodno osjetljivih porodičnih politika kako bi se pomoglo ženama i muškarcima da uravnoteže radne obaveze s porodicom, poslovima brige i njege i kućnim obavezama.
Na taj način će se izbjeći održavanje štetnih rodnih normi, uloga i stereotipa o poslovima brige i njege. Osim NLB banke Banjaluka u projektu će učestvovati kompanije Lanaco, dm drogerie markt, Imaco Systemtechnik, Addiko bank Sarajevo i Konzum d.o.o. Sarajevo.
Osim toga, programom se potiče privatni sektor na otvaranje radnih mjesta prilagođenih porodici kroz promoviranje rodno osjetljivih porodičnih politika u saradnji s organima vlasti i privatnim sektorom u Bosni i Hercegovini.
Željko Blagojević, voditelj Odjela za stanovništvo i razvoj u UNFPA, istakao je hitnu potrebu za promjenama.
„U Bosni i Hercegovini je polovina radno sposobnih žena spriječena da učestvuje na tržištu rada jer im je briga za djecu i porodicu prioritet ispred karijere. Za više od pola miliona neaktivnih ili nezaposlenih žena potrebno je stvoriti okruženje u kojem će im biti dostupne odgovarajuće javne usluge brige o djeci i dugotrajne brige i njege kako bi imale vremena i mogućnosti da ojačaju svoj ljudski kapital i doprinesu socioekonomskom razvoju svoje porodice i društva. Privatni sektor ključni je partner u oslobađanju potencijala žena kroz pružanje podrške, jačanje vještina i stvaranje radnih mjesta prilagođenih porodici koja omogućavaju ženama da u potpunosti sudjeluju na tržištu rada“, naveo je on.
Amra Kapo, vanredna profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, predstavila je istraživanje o tome kako generacija Z zamišlja rodno prilagođena radna mjesta.
„Naše istraživanje o generaciji Z – mladim ljudima rođenim između 1997. i 2012 – pokazuje da njihovi stavovi prema politikama prilagođenim porodici pokreću novi talas promjena na radnom mjestu. Odrasli u eri tehnoloških inovacija i digitalne transformacije, zaposleni iz generacije Z poznati su po svojoj prilagodljivosti, kreativnosti i snažnoj želji za održavanjem zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Više od prethodnih generacija, oni traže radna okruženja koja daju prioritet fleksibilnosti, mentalnom zdravlju i ličnom razvoju“, kazala je Kapo.
Pokrenut 2020. godine u regiji, ovaj program već je postigao značajne rezultate za kompanije koje u njemu učestvuju, uključujući veće zadržavanje talenata, povećanu rodnu ravnotežu u vodstvu i smanjene troškove fluktuacije zaposlenih pružanjem bolje podrške zaposlenicama koje se vraćaju sa porodiljskog odsustva.
Osim toga, kompanije bilježe niže stope izostanaka s posla zbog uvođenja prostora prilagođenih djeci, pomažući zaposlenima da efikasnije uravnoteže brigu o djeci i rad. Ove pozitivne promjene poboljšale su dobrobit zaposlenih, potaknule postizanje ekonomskih rezultata i ojačale otpornost zemlje na demografske promjene.
P. R.