BANJALUKA, GRADIŠKA – Biljna proizvodnja u Srpskoj ove godine iznosiće oko 800 miliona KM, stočarska oko 826 miliona, a proizvodnja prehrambene industrije oko 960 miliona KM, što znači da je ukupan rezultat ovih sektora “težak” blizu 2,6 milijardi KM.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je ukupan rezultat poljoprivredne proizvodnje, u ovoj godini odličan imajući u vidu u kakvim okolnostima se proizvodnja odvijala.
“Zahvaljujući dobrim agroekološkim uslovima, imali smo rekordne prinose i pšenice i kukuruza, kao najvažnijih ratarskih kultura, što je uticalo na ukupnu vrijednost proizvodnje. Prinosi su bili iznad prosjeka i u povrtarstvu, dok smo u pojedinim voćarskim regionima imali štetu uzrokovanu vremenskim nepogodama, prvenstveno gradom”, kažu za “Nezavisne novine” iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kako dodaju, rezultati su ipak nešto ispod procjene koja je data početkom godine, a razlog tome je pad cijena stočarskih i nekih biljnih proizvoda uzrokovan padom tražnje, odnosno, padom potrošnje na tržištu, jer je činjenica da veliki dio sektora ugostiteljstva i turizma radi minimalnim kapacitetom.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je evropsko tržište poljoprivrednih proizvoda, a naročito BiH, iz temelja poljuljano te da ne vjeruje da se može doći do objektivnih rezultata vrijednosti, uzevši u obzir da se iz dana u dan cijene mijenjaju i da su pojedini proizvodi obezvrijeđeni.
“Potrošnja je smanjena u uslovima pandemije virusa korona, ali je, isto tako, uvoz neznatno smanjen, tako da vjerovatno najveći udio u vrijednosti ima prehrambeni sektor kada govorimo o rastu”, kaže Marinković za “Nezavisne”.
Takođe, kako navodi Marinković, u ovoj godini je došlo do blagog porasta cijena ratarskih kultura, žitarica, soje i uljarica te da je zadovoljavajući prinos ovih kultura, kao i da je udio u ukupnoj vrijednosti poljoprivrednih proizvoda malo veći kada govorimo o žitaricama u odnosu na prošlu godinu.
“Ne možemo reći da je došlo do nekog enormnog povećanja, ali sa druge strane, možda ne treba zanemariti činjenicu da smo proljetos, usljed poziva Ministarstva, imali povećane površine zasijane povrćem. Mnogo više je zasijano, s nadom da ćemo to lakše prodati, međutim, ništa nije učinjeno u vezi s pitanjem spoljnotrgovinske politike, pa su nam ti proizvodi ostali i napravili viškove”, kaže Marinković.
Marinković dodaje da je zasijano od 10 do 15 odsto više površina pšenicom, kao i da je planirano da se zasije više površina uljaricama, s obzirom na to da su to rentabilnije kulture, ali i da je mogućnost njihovog plasmana prilično izvjesna.
Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2019. godini u Srpskoj je ostvarena poljoprivredna proizvodnja od oko 1,8 milijardi maraka.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku, koji se odnose na prošlu godinu, pokazuju da je u 2019. zabilježen mršav rast u odnosu na godinu ranije, i to za svega 0,1 odsto. U publikaciji “Ovo je Republika Srpska”, koju je objavio Republički zavod za statistiku, navodi se da je tokom 2019. godine ukupna vrijednost ostvarene proizvodnje mlijeka iznosila oko 189 miliona KM, što čini 11 odsto ukupnog poljoprivrednog bruto proizvoda. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
A Vlada RS ove godine dala 60-70 miliona KM, na podsticanje domaće poljoprivredne proizvodnje. Bijedna vlada! Kao da su poljoprivrednici prosjaci. Budžet za podsticanje poljoprivrede trebao bi da bude barem nekoliko puta veći nego što je sad, da bi moglo da se kaže da imamo poljoprivredu i ljude koji solidno žive od iste, pošto trenutno i ljudi koji važe za imućne poljoprivrednike, odustaju od ovog posla (primjer slučaja Vladimira Usorca, koji je stavio svoju farmu na prodaju, a svojevremeno, prije nekoliko godina, automatizovao je proizvodnju na svojoj farmi. Šta dalje reći?). Toliko potencijala ima RS u poljoprivredi, a što je i više nego očigledno, dok Vlada RS ulaže samo mrvice, a EU ulaže ogroman kapital u agrarni sektor.