BERLIN, Realna primanja zaposlenih u Njemačkoj su u prošloj deceniji opala za 2,5 odsto, a primanja zaposlenih koji manje zarađuju opala su za čak 16 do 22 odsto.
Pri tome je, kako naglašavaju stručnjaci Njemačkog instituta za privredna istraživanja (DIW), njemačka privreda od 2000. do 2010. godine zabilježila upadljiv rast.
Ekonomisti naglašavaju da su plate opale, dok su dobit preduzeća i prihodi od imovine “ukupno gledano čak snažno narasli”.
Član njemačkog Savjeta stručnjaka za procjenu ukupnog privrednog razvoja, takozvanog savjeta privrednih mudraca, Peter Bofinger oštro je zbog te neusklađenosti kritikovao saveznu vladu.
“Naravno da postoje mogućnosti da se primanja stabilizuju. Ali politika se za to ne zanima”, rekao je Bofinger. On smatra da zaposleni treba da budu rasterećeni plaćanja socijalnih dažbina.
Ubuduće bi, smatra Bofinger, poslodavci trebalo ponovo da plaćaju polovinu iznosa mjesečne sume za zdravstveno osiguranje. “Ovaj povratak na paritet koji je nekada postojao, državu ne bi koštao ni jednog centa”, ocijenio je Bofinger.
Istraživački institut Savezne agencije za rad pak ocjenjuje da bi drastičan rast primanja među onima koji malo zarađuju morao da bude zaustavljen uvođenjem minimalne zarade.
Za razliku od većine zemalja Evropske unije, u Njemačkoj ne postoji načelno minimalna zarada, već je ona utvrđena samo za malobrojne branše.
Njemačke stranke se već godinama raspravljaju o mogućnosti utvrđivanja minimalne zarade, ali ne uspijevaju da postignu rješenje u korist zaposlenih, pored ostalog i zbog pritiska privrede. Beta