BERLIN – Njemačkom radnom tržištu nedostaje gotovo 300 hiljada stručnjaka na informatičkim i tehničkim područjima. A potreba će još rasti. To u svom jesenskom izvještaju tvrdi Institut njemačke privrede IW.
Njemačkoj i dalje nedostaju stručnjaci na važnim područjima. To proizlazi iz jesenskog izvještaja Instituta njemačke privrede IW. U takozvanim MINT-zanimanjima (što je kratica za matematiku, informatiku, prirodne znanosti i tehniku) trenutno nedostaje 285.000 stručnjaka. Od toga 132.100 otpada na kvalifikovane radnike sa srednjoškolskom stručnom spremom, a 122.300 radnih mjesta na stručnjake s visokom spremom, dakle u pravilu sa fakultetskom diplomom.
U poređenju s rekordnim brojem iz septembra 2018. godine manjak stručnjaka na MINT područjima je, istina, smanjen za oko 15,5 odsto. Ali on je još uvijek na četvrtom mjestu najviših vrijednosti za septembar od početka vođenja statistike.
Malo smanjenje potražnje za stručnjacima s MINT područja autori studije objašnjavaju djelimično sa slabljenjem konjunkture u Njemačkoj. U studiji IW-a kažu da se pad konjunkture osjeća i na razvoju broja nepopunjenih radnih mjesta i nezaposlenih u MINT zanimanjima, „iako u iznenađujuće maloj mjeri”. Tako je nedostatak stručnjaka na tim područjima i dalje velik.
Najveći nedostatak na energetskim i elektro-zanimanjima
Najveću potrebu za stručnom radnom snagom studija vidi na energetskom i elektro-području. Tu nedostaje oko 81.900 stručnjaka. U vezi toga se ništa neće promijeniti ni srednjoročno ni dugoročno. Potreba će se čak „jako povećati”, kažu u studiji. Istovremeno se može očekivati da će idućih godina biti manje mladih koji završavaju obrazovanje na MINT-područjima. Zato su uslovi rada na tim područjima i dalje dobri.
Prosječna mjesečna plaća (bruto) jednog stručnjaka sa fakultetskom diplomom i punim radnim vremenom na MINT-područjima iznosila je 2021. oko 5.900 evra, što je prosjek za fakultetski obrazovane stručnjake. A stručnjaci sa fakultetskom diplomom na MINT-područjima osim toga su puno češće na vodećim pozicijama nego drugi akademski obrazovani ljudi. Njihov procenat iznosi 35 odsto.
Pokazatelj je i demografski razvoj
Autori studije vide rast potreba za stručnjacima. Za razvoj tehnologija i proizvoda koji bolje štite klimu u idućih pet godina osobito veliko značenje će imati IT-stručnjaci. Potreba za stručnjacima s MINT-područja raste svake godine i zbog demografskih razloga.
Trenutno svake godine oko 64.800 stručnjaka sa fakultetskom diplomom na MINT-područjima odlazi u penziju, i ta bi radna mjesta trebala biti popunjena. Za pet godina će se potreba povećati na 74.100 osoba svake godine. Kod MINT-stručnjaka sa srednjoškolskom stručnom spremom za pet godina će trebati 272.000 zaposlenika svake godine. Takozvana godišnja demografska potreba za nadoknadom stručnjaka s MINT-područja raste za 21.500 osoba.
Problematično je i očekivano smanjenje broja domaćih stručnjaka na MINT-područjima. Broj osoba koje su upisivale studij nekog od MINT-predmeta spao je sa 198.000 iz 2016. na 176.300 osoba u 2022. godini. Autori studije polaze od toga da će se taj trend nastaviti. Zabrinjava i činjenica da su kompetencije učenica i učenika u matematici osjetno opale. To se može negativno odraziti na broj potencijalnih polaznika studija nekog od MINT-predmeta.
Pridobiti više žena i doseljenika za MINT-zanimanja
Autori studije ne opisuju samo probleme, nego i predlažu neka rješenja. Kažu da je važno pridobiti više žena za zanimanja s MINT-područja. Za to bi bilo korisno etabliranje sistema povratnih informacija na školama, kako bi „djevojke i mlade žene bolje prepoznale svoje sposobnosti na MINT-područjima”.
Osim toga potrebno je iskoristiti potencijale doseljavanja. U tu svrhu bi trebalo bolje koristiti mogućnosti koje pruža novi zakon o useljavanju stručnjaka tako što bi „birokratski procesi bili osjetno ubrzani”. Da bi se postiglo bolje korištenje useljavanja kroz obrazovni sistem trebali bi biti pojačani kapaciteti i prošireni programi praćenja i financijske podrške sudionicima obrazovanja iz inostranstva.
Ali, i sistem obrazovanja mora biti poboljšan, kažu autori studije. U tu svrhu predlažu jačanje obrazovanja u najranijoj dječjoj dobi, širenje kvalitetne cjelodnevne ponude i stavljanje na raspolaganje finansijskih sredstava za individualnu podršku djeci i mlaima kroz „socijalni indeks”.(Biznis.ba/DW)
