BERLIN, Analitičari širom svijeta iščekuju četvrtak kada će njemački statističari objaviti da li je najveća evropska ekonomija nakon pada BDP-a od 0,1 zaronila u recesiju.
Njemačkoj ekonomiji izvoz je sve veći problem, a posebno u Kinu. Kako kineska ekonomija usporava, tako je nakon 30 godina stalnog rasta počela da slabi i potražnja za njemačkom industrijskom robom.
U trenutku pada Berlinskog zida bilateralna trgovina Njemačke i Kine bila je relativno mršava, pa je 1990. Kina učestovala u njemačkom izvozu sa svega 0,6 odsto.
Međutim, ekonomksim jačanjem azijske supersile povećavala se i vrijednost trgovine između te dvije države, pa je udio Kine u njemačkom izvozu prošle godine porastao na 7,1 odsto.
Još 2016. Kina je smijenila SAD na poziciji najvećeg njemačkog trgovinskog partnera, a na tom je mjestu i danas, prenosi Poslovni dnevnik.
Od finansijske krize 2008. godine njemački izvoz nije rastao samo 2015. dosegnuvši lani rekordnih 93 milijardi evra.
Iako se to može smatrati simboličnim iznosom u Njemačkoj ekonomiji vrednoj 3,4 biliona evra, izvoz u Kinu bio je jedna od komponenata na koju je vlada u Berlinu mogla da računa u izradi projekcija ekonomskog rasta.
Od Kine svi su imali koristi – velike kompanije poput Simensa, BMW-a i Folksvagena. Takvog rezultata ne bi bilo bez političkog pristupa.
Naime, kancelarka Angela Merkel odlučila je da slijedi politiku svog prethodnika Gerharda Šrodera i zbog biznisa zanemari kritike odnosa Pekinga prema ljudskim pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva.
O procvatu njemačko-kineskih odnosa dovoljno govori podatak da je u septembru Merkel po 13. put u 14 godina posjetila tu državu.
“Kina je naš najvažniji trgovinski partner, ali je trend u budućnosti teško predvidjeti”, rekao je za Rojters Aksel Matern, član uprave luke Hamburg gdje je usporavanje izvoza najvidljivije.
Podaci kineske carine pokazuju da je uvoz iz Njemačke u avgustu pao 3,6 odsto na godišnjem nivou, a u septembru za 9,2 procenata.
U prvih devet mjeseci Kina je uvezla 2 odsto manje njemačke robe nego u istom lanjskom razdoblju. Slabiju kinesku potražnju kao uzrok manjoj industrijskoj proizvodnji prepoznao je i Međunarodni monetarni fond srezavši prognoze rasta njemačkog BDP-a na 0,5 odsto u ovoj i 1,2 odsto u idućoj godini.
Udruženje njemačkih komora trgovine i industrije (DIHK) ukazala je na američko-kineski trgovinski rat i hlađenje kineske ekonomije kao razloge zbog kojih će njemački izvoz iduće godine pasti, prvi put od finansijske krize.
Neke kompanije uticaj već osjećaju. Tako je, na primjer, bavarska porodična firma, Brose Grup, proizvođač automobilskih dijelova, uprla prstom na slabiju kinesku potražnju kao razlog prošlomjesečnog otpuštanja 2000 radnika. Poslovni.hr