KELN – Najveća njemačka aviokompanija Lufthanza suočava se s velikim ekonomskim problemima, a svakog sata gubitak je veći za milion evra.
Uprkos tome što država u tu firmu ulaže milijarde, u Lufthanzi su ugrožene hiljade radnih mjesta.
Njemačka Lufthanza, teško pogođena zvog korone, mora značajno da smanji troškove za plate radnika. Pad prometa u putničkom saobraćaju doveo je do toga da višak kadrova u toj kompaniji bude i veći nego što se do sada znalo. Nakon krize će Lufthanzi biti potrebno 22.000 zaposlenih – a to je 26.000 radnih mjesta manje nego danas, saopšteno je iz te kompanije nakon pregovora s predstavnicima tri sindikata u Frankfurtu
Do sada se pominjala brojka od nešto više od 10.000 radnih mjesta. Kako bi se što je moguće manje ljudi tpustilo, izdvajanja za osoblje bi tokom krize morala da budu znatno smanjena, objasnio je direktor odjeljenja za ljudske resurse Lufthanze Mihael Nigeman. “Zato činimo sve što možemo kako bismo do 22. juna postigli konkretne dogovore sa sindikatima.”
Sporazumi sa sindikatima trebalo bi da dovedu do smanjenja troškova za zaposlene. Takav dogovor je neophodan kako bi deoničari firme odobrili državni paket od devet milijardi evra namenjen spasavanju kompanije, tvrdi izvršni direktor Karsten Špor. Konkretno, dioničari bi trebalo da odobre povećanje vlasničkog kapitala od 25 odsto, kako bi država imala 20 odsto udela u Lufthanzi.
“Bez značajnog smanjenja troškova na osoblje za vreme krize, propustićemo šansu ponovno pokretanje kompanije nakon krize i rizikujemo da Lufthanza-grupa iz svega toga izađe znatno oslabljena”, rekao je direktor odjeljenja za ljudske resurse Nigeman.
Pritom nije samo riječ o ljudima angažovanim na letovima, već i o onima koji rade u pratećim službama ili u administraciji. Prema podacima Lufthanze, polovina viška radnika je u Njemačkoj, ali sa mogućim otpuštanjima suočavaju se i delogi grupacije Svis, Ostrijan i Brisel erlajns. Prema izvještajima medija, u švajcarskom Svisu u pitanju je oko 1.900 radnih mjesta, a u austrijsom Ostrijanu i belgijskom Brisel Erlajnsu oko hiljadu.
Sindikati su još jednom izrazili spremnost da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz krize.
“Dosadašni pregovori su pokazali da želimo zajedno da pronađemo rješenje i da ćemo ga naći”, optimista je Markus Val, predsjednik sindikata pilota Kokpit.
Piloti su ponovo izneli svoju ponudu da se dobrovoljno odreknu i do 45 odsto svoje plate kako bi sačuvali radna mjesta. U pregovorima između izvršnog odbora grupacije Lufthanza i sindikata koji su započeli 10. juna, Kokpit je ponudio uštedu troškova u iznosu od oko 350 miliona evra, objavio je taj sindikat.
Aviokompanijama je potreban novi početak, ukazuju iz sindikata stjuardesa i stjuarda UFO.
“Zato ćemo se i dalje truditi da na vanrednoj generalnoj skupštini pronađemo rješenje”, izjavio je izvršni direktor UFO Nikolej Baubliz. Međutim, Lufthanza bi, istakao je, morala da odustane od otpuštanja i mora biti spremna na partnerstvo sa sindikatima.
Iz Lufthanze je pojašnjeno da bi skraćeno radno vrijeme i krizni sporazumi trebalo da rezultiraju “izbjegavanjem otpuštanja radnika, koliko je to moguće”. Predstavnici sindikata Verdi kažu da kompanija zahtjeva smanjenje plata, smanjenje novca za radnike koji rade skraćeno radno vrijeme, dodatka za godišnji odmor i Božić, kao i odricanje od zahtjeva za povećanje plata.
“Uz odricanje od 20 odsto plate očekuje se znatan doprinos”, istakla je za DW potpredsjednica sindikata Verdi Kristine Bele.
“Naravno da smo svjesni teške finansijske situacije, ali očekujemo i značajne zahvate u reorganizaciji rada, a ne samo one koji se odnose na uštede na račun otpuštanja osoblja”, dodala je Bele i naglasila da dogovor neće biti moguć bez garancija da će biti zadržani zaposleni radnici.
Lufthanza nije jedinstven slučaj u svijetu. Analitičari firme Alijanc Ojler Hermes procenjuju da je – uprkos ukupnoj državnoj pomoći od 125 milijardi dolara aviokompanijama širom svijeta – u opasnosti oko 750.000 radnih mjesta, odnosno oko 30 odsto.
Kao i mnoge druge aviokompanije, i Lufthanza pokušava da pronađe pravi modus kako bi se dugoročno prilagodila smanjenoj potražnji za njenim uslugama. U toj kompaniji procenjuju da će se na nivo od prije krize vratiti tek 2023. Pritom bi njena flota od 760 aviona trebalo da se smanji za 100 mašina.
Lufthanza očekuje da će porast potražnje usluga u avio saobraćaju biti spor. A dok se to ne dogodi, potrebna joj je pomoć njemačke vlade. Kao protivuslugu državi za paket pomoći od devet milijardi evra, Lufthanza će morati konkurentima da preda deo svojih slotova za polijetanje i slijetanje na aerodromima u Frankfurtu i Minhenu.
Na vanrednoj generalnoj skupštini kompanije zakazanoj za 25. juni, akcionari moraju da odobre taj paket pomoći. Generalni direktor Lufthanze Karsten Špor tom prilikom namjerava da predstavi koncept štednje grupacije koja zapošljava oko 138.000 ljudi i koja je u prvom kvartalu godine pretrpjela gubitak koji se meri u milijardama. Agencije