SANTIAGO DE CHILE, U Čileu se održava 7. sastanak na vrhu zemalja Južne Amerike i Evropske unije. Evropljanima je sve važniji taj kontinent u kojeg EU ulaže više nego u Rusiju, Indiju i Kinu zajedno.
Na sastanak šezdesetak predsjednika država ili vlada Južne Amerike i Evropske unije u Santiago de Chileu se požurila i njemačka kancelarka Angela Merkel – makar će njen put na drugi kraj planete i nazad u Berlin trajati gotovo duže nego što će uopšte boraviti u Čileu. To je prvi posjet nekog njemačkog predsjednika vlade u posljednje 22 godine, ali Angela Merkel je imala dobrih razloga za put.
Jer potpisan je sporazum o saradnji Njemačke i Čilea, prije svega u istraživanju rudnih bogatstava te južnoameričke zemlje koja je, podsjetimo, zemlja sa najvećim zalihama bakra na našoj planeti. To nipošto nije kraj popisa bogatstava koje ta zemlja ima: ona je važan isporučitelj sve važnijeg litijuma, joda i čitavog niza drugih sirovina.
Povrh toga, čitav niz zemalja tog kontinenta bilježi privredni rast o kakvom Evropa može samo sanjati, tako da i čileanski ministar vanjskih poslova Alfredo Moreno, uz novostečenu samouvjerenost, tvrdi kako “Latinska Amerika po prvi puta nije više dio problema, nego jedan od izvora mogućeg rješenja za globalnu krizu.”
I njemačka kancelarka se slaže sa sve većom važnosti Južne Amerika za svjetsko privreda i podsjeća:
“90% privrednog rasta se danas zbiva izvan Evrope. To znači da ako se mi u Evropi brinemo samo za sebe, to nije dovoljno. To znači da ekspanzivna privredna politika znači i da Evropa i sve evropske zemlje moraju imati zanimljive proizvode koje mogu izvoziti u svijet.”
Ali privredni rast mnogih zemalja Južne Amerike, uz golemo rudno blago koje još uvijek krije taj kontinent, prijeti i da te zemlje dođu do zaključka kako im niko – pa i Evropa s njenim problemima, zapravo ne treba. To je natjeralo i glavnog povjerenika Evropske komisije Jose Manuel Barrosoa da upozori svoje domaćine kako niko ne treba vjerovati kako je najbolji put iz privredne krize protekcionizam u kojem bi se carinama i drugim mjerama, zaštitilo domaće tržište. Zato je zatražio od zemalja Latinske Amerike “snažno političko očitovanje da će držati protekcionizam u granicama i kako će se zalagati za liberalizam.”
No pojam ekonomskog liberalizma je u današnjem dobu došao na zao glas, jer je i ovu krizu pretvorio u problem koji je zahvatio čitavu planetu. A iako je Brisel još uvijek snažno uporište neoliberalizma, niti Evropa nije baš nevina kada je riječ o zaštiti vlastitog tržišta – naročito kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike.
Ali Južna Amerika želi negdje prodati ono što ima, a trebaju joj i proizvodi kakve može ponuditi Evropa. Ovaj summit Južne Amerike i Evropske unije se održava svake dvije godine od 1999. i to je najveći međunarodni susret zapadnog svijeta – na kojem nisu pozvane Sjedinjene Američke Države. Zapravo, to je odraz složenih odnosa zemalja Južne Amerike s “Gringosima” koji su ionako najvažniji trgovinski partneri tog kontinenta.
Latinskoj Americi trebaju i druga tržišta osim onog SAD pa su tako tradicionalno snažni odnosi i s bivšim središtima moći dok su te zemlje bile kolonije – Portugala i naročito Španske. Ali Madrid je svjestan kako više nije u stanju “igrati u istoj ligi” u kojem se danas nalaze njihove bivše kolonije. Tako je i španski premijer Mariano Rajoy izjavio kako “španska trenutno nije u stanju voditi ekspanzivnu privrednu politiku” i kako “zemlje, koje to mogu, neka to i čine”. Time je mislio prije svega na Njemačku koja će rado još više produbiti odnose s Južnom Amerikom.
Investicije Evropske unije u regiju Južne Amerike su već ionako poprimile goleme razmjere: 2011. je to bilo već 471 milijarda evra, što je više nego što EU ulaže u bilo koje drugo područje na svijetu. Štaviše: Latinska Amerika je postala najvažnije područje ulaganja gdje odlazi čak 47% investicija zemalja EU. U prošla vremena je problem bila i politička stabilnost tih zemalja i pravna sigurnost investicija. Ali u međuvremenu je i Kina itekako aktivna u tom području tako da već vlada nadmetanje za blaga Južne Amerike. DW