BERLIN, Njemačka Vlada izričito je protiv sve glasnijih zahtjeva za postojanje zajedničkih evropskih obveznica.
“Činjenica je da ne postoji udruživanje duga i neograničena podrška. To je isključeno sve dok zemlje članice budu imale sopstvenu finansijsku politiku”, rekao je za “Špigl” njemački ministar finansija Volfgang Šojble.
Međutim, list “Velt am zontag”, sa druge strane, piše da njemačka Vlada ne isključuje kategorički korake u tom pravcu.
O strategiji spasavanja evra biće riječi i na sutrašnjem sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nikole Sarkozija.
“Mi smo posljednjih godinu dana od slučaja do slučaja odlučivali šta je pravilna mjera za izlaz iz krize, i stalno smo ponavljali da uvođenje zajedničke obveznice nije dobro rješenje, zato što se na taj način preuzima pritisak zbog mjera štednje sa zaduženih država”, rekao je Peter Altmajer, političar iz redova Demohrišćanske unije (CDU), o stavu njemačke Vlade.
Do sada su države članice EU uvijek izdavale sopstvene obveznice.
Zemlje sa dobrim kreditnim rejtingom, kao što je Njemačka, na svoje kredite plaćale su niske kamate, dok su države sa lošim kreditnim rejtinzima poput Italije i Španije morale da plaćaju mnogo veća kamate.
Ako u opticaj uđu zajedničke obveznice evra, kreditnu sposobnost pojedinih zemalja moraće da podijele sve zemlje članice.
Kamatne stope evro-obveznica bi u tom slučaju bile iste za sve zemlje u evro-zoni i na taj način bi zadužene zemlje poput Grčke, pod boljim uslovima došle do novca.
Ideju zajedničke evro-obveznice zastupaju predsjednik “Evro-grupe” Žan Klod Junker i evropski komesar za monetarnu politiku Oli Ren.
Ekonomista Rajnhard Zelten, dobitinik Nobelove nagrade za privredu, izjasnio se protiv uvođenja zajedničkih evro obveznica, jer trenutna kriza nije kriza evra nego kriza prekomjerne zaduženosti.