BERLIN, Grčki političari u jeku predizborne kampanje optužuju Njemačku da dobro zarađuje na kreditima zaduženoj Grčkoj, što njemački finansijski stručnjaci uglavnom poriču.
Njemačka je u posljednje dvije godine na pomoći Grčkoj zaradila 400 miliona evra. Tako je bar na predizbornim skupovima u Grčkoj prethodnih dana tvrdio predsjednik socijaldemokratske stranke PASOK i donedavni ministar finansija Evangelos Venizelos, prenosi Dojče vele.
Venizelos to obrazlaže visokim kamatama koje povjerioci naplaćuju od svojih dužnika. U ovom slučaju – Njemačka od Grčke.
„Potpuna besmislica“, odgovara Jerg Kremer, glavni ekonomista njemačke Komercbanke. „Grčka je od Njemačke dobila kredite pod posebnim uslovima sa kamatama koje ni u kom slučaju ne pokrivaju rizik koji iz tih kredita proizilazi“, zaključuje Kremer.
Pri tom se uopšte ne računa na 100 milijardi evra koje su privatni povjerioci (među kojima i mnogi njemački) oprostili Grčkoj.
Izjave nekih njemačkih političara, poput ministra finansija Volfganga Šojblea, kako Njemačka od Grčke naplaćuje kamate, Kremer vidi u dnevno-političkom svjetlu.
„Kada njemački ministar finansija te kamate prikazuje kao zaradu, onda on to čini kako bi umirio njemačke birače i kako bi odvratio pažnju od stvarne cijene grčkih dugova koja je u stvarnosti mnogo veća“, kaže Kremer.
Rizici za Grčku i njene povjerioce još su veliki. Novi oproštaj dugova bi teško pogodio sve zemlje evrozone kao i Evropsku centralnu banku.
Ekonomista Komercbanke je, kad je u pitanju finansijska budućnost Grčke, manje optimista nego ministar finansija koji vjeruje u napredak u Atini. „Postoji opasnost da će države koje trenutno Grčkoj šalju novac, u jednom trenutku zavrnuti slavinu, nakon čega Grčka više neće moći da plaća svoje dugove“, strahuje Kremer.
Njemački ministar finansija, naravno, nerado govori o mogućnosti takvog razvoja događaja. On samo oprezno spominje mogućnost novih kredita za Grčku i nakon isteka aktuelnog paketa.
Nakon svih paketa i zaštitnih kišobrana proteklih mjeseci i godina, spasioci Grčke sada sve nade polažu u privredni rast te zemlje. Prema toj računici, bolja konjunktura ubrzaće vraćanje dugova.
Ali, njemačka javnost smatra da bi Grci trebalo da učine više u pogledu temeljnih reformi državnih struktura i da se pojačano okrenu borbi protiv korupcije.
U svakom slučaju, kako strahuju analitičari poput Aleksandra Kritikosa iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, Grčka, a time i cjelokupna evro-zona, neće se tako brzo izvući iz dužničkog ropstva.
„Sve ako Grčkoj i uspije da finansira i progura inovacije i reforme ona će tek za deset – petnaest godina početi da prikuplja dovoljno prihoda od poreza koji bi omogućili vraćanje dugova“, zaključuje Kritikos. Tanjug
