PARIZ, Najnoviji manevri unutar Evrogrupe navode na postavljanje pitanja da li najjače zemlje EU – i pored afirmativnih deklarativnih stavova – žele uopšte Grčku unutar evrozone i, čak, same EU.
Ekonomski analitičari se slažu da potezi iz Brisela i Luksemburga prema Atini, jednostavno, nisu bili fer.
Grčka je, smatraju objektivni posmatrači, učinila maksimum koji je mogla, kada su poslanici u nedjelju, u kontekstu prave ulične gerile, izglasali do sada neviđene mjere štednje. I, umjesto da sutradan dobiju obećano, uslijedilo je novo zatezanje i insistiranje Njemačke, uz podršku Holandije.
Umjesto očekivanog sastanka na kome je trebalo da se, poslije novih ustupaka Atine, Grčkoj ozvaniči već zacrtana dodatna pomoć od 130 milijardi evra, došlo je do naglog kočenja, što je naljutilo i predsjednika Evrogrupe Žan-Kloda Junkera.
On je otkazao ministarski sastanak i krenuo u telefonske konsultacije.
– Uvjeren sam da će Evrogrupa uspjeti da preduzme sve neophodne mjere do ponedjeljka – poručio je Junker.
Glavni protivnik produžetka ovakve situacije sa Grčkom je Berlin. Nijemcima nije dovoljno to što Grci stežu kaiš do pucanja, već namjeravaju da primoraju ostale da prihvate da se čitav postupak sad provjerava i spolja.
Namjera Berlina je da se Grčka stavi pod određenu vrstu tutorstva, što će, faktički, biti uslov da se u ponedjeljak konačno donese toliko očekivana odluka o novoj pomoći Atini. Novosti
