BERLIN – Privredni podaci Njemačke pokazuju da se ekonomija u ovoj zemlji nalazi u padu a taj trend bi mogao da se pojača u zavisnosti od toga koliko će teška biti zima.
Kako navodi DW, peti put uzastopno njemačka industrija dobila je manje narudžbina nego u prethodnom mjesecu.
U junu je razlika bila 0,4 odsto u odnosu na maj, što na prvi pogled ne izgleda kao veliki pad, ali u drugom tromjesečju se evidentira 5,6 odsto manje posla.
Vodeći ekonomista velike njemacke bankarske kuće Komercbank Jerg Kremer ocjenjuje da opasnost od recesije raste.
S tim računaju i drugi ekonomisti, a krizu očekuje i Dekabank.
„Moglo bi da se desi, da se recesija produži sa četvrtog tromjesečja ove godine na drugo tromjesečje sledeće“, kaže ekonomski strucnjak za rast Andreas Šojerle.
Kako navodi DW, opadanje količine naručene robe, poslova i usluga samo je jedan od znakova sve teže ekonomske situacije, pa tako i visoka stopa inflacije slabi kupovnu moć potrošačca.
“Građani sebi više ne mogu da priušte tako puno i možda i ne žele više da troše“, kaže Šojerle.
Oni ne znaju koji će troškovi još da ih snađu zbog rasta cijena energenata u ratu, naročito gasa, a indeks potrošačke klime pokazuje da raspoloženje za potrošnju u Njemackoj krajem jula i dalje opada.
DW napomnje da je sa druge strane i svjetska privreda oslabila. To se odnosi prije svega na Sjedinjene Američke Države kao jedno od najvažnijih tržišta za njemacku industriju. Pošto je americka inflacija uznapredovala, tamošnja centralna banka brže uvodi protivmjere od Evropske centralne banke.
Osim toga, nesigurnost u snabdijevanju gasom tišti i privrednike.
„Vjerovatno neće biti velikih restrikcija naredne zime“, smatra Šojerle, ali dodaje da će preduzeca najvjerovatnije štedjeti energiju, pa će manje proizvoditi nego što bi to inače bio slučaj.
Pored toga, niko ne zna koliko snažan će biti povratak pandemije naredne zime, jer je privreda pogođena povećanim odsustvom radne snage zbog bolovanja.
DW navodi da opada i optimizam preduzetnika. Indeks poslovnog raspoloženja pokazuje da se situacija sa potražnjom u julu pogoršala u odnosu na juni.
Jerg Kremer koji radi za Komercbank kaže da se taj smanjeni nivo očekivanja pojavljuje u ekonomskoj krizi i odražava „vrlo realne rizike”. On je dodao i da se Putin “igra ventilom za gas, i tako podstiče strah od krize”.
„Taj rat živaca u vezi sa gasom utiče na nesigurnost preduzeća koja onda postaju oprezna prilikom naručivanja”, naveo je on.
Čuje se i argument da bi mušterije mogle da storniraju narudžbine ili da ih odlože čime bi se postepeno mogla potrošiti velika rezerva nagomilanih narudžbina iz pandemijskih vremena.
Recesija je dakle skoro neminovna, ocjenjuje se u tekstu i dodaje da ona ne bi smela biti tako velika i duboka kao za vrijeme svjetske finansijske krize ili tokom prvih mjeseci korone.
„Njemačka privreda bi mogla da opadne najviše za oko 0,4 odsto”, procenjuje Šojerle.
Ali ni oporavak nakon toga neće biti tako snažan. Jer problem nedovoljne snabdevenosti gasom ostaje. I u zimu naredne godine može se računati sa većim opterećenjem.
A to bi moglo dijelove njemačke industrije ponutkati da neke svoje pogone premjeste u inostranstvo, tamo gdje je energija jeftinija i stoji na raspolaganju. Trenutne poteškoće mogu dovesti i do dugoročnih strukturnih promjena u privredi, DW
