Nizozemska na rubu energetskog sloma

AMSTERDAM – Nizozemska se suočava s ozbiljnim pritiscima na elektroenergetsku mrežu, što je mnogi nazivaju najdubljom infrastrukturnom krizom u posljednjim decenijama.

U okviru televizijske kampanje nizozemske vlade pod nazivom „Okrenite prekidač“, popularna glumica upozorava građane na racionalnu potrošnju struje.

„Kada svi istovremeno koristimo električnu energiju, naša mreža je preopterećena. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje električne energije između 16 i 21 sat“, poručuje kampanja, prenosi BBC.

Solarni bum i uska grla

Holandija je posljednjih godina bila među najentuzijastičnijim promoterima električnih automobila u Evropi i danas ima najveći broj punionica po glavi stanovnika. Uz to, zamijenila je gas iz Sjevernog mora energijom vjetra i sunca — više od trećine domaćinstava ima instalirane solarne panele, što zemlju svrstava u sam evropski vrh po korišćenju solarne energije.

Do 2030. godine planirano je da vjetroelektrane na moru postanu najveći izvor energije u zemlji. Ipak, ovaj ekološki iskorak doveo je do ogromnog pritiska na nacionalnu mrežu, a u posljednjim godinama zabilježeni su i prekidi u snabdijevanju.

Zagušenje mreže kao „saobraćajna gužva“

„Problem je zagušenje mreže“, kaže Kees-Jan Rameau, izvršni direktor kompanije Eneco, čijih 70 odsto proizvodnje danas dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.

„Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve u elektroenergetskom sistemu. Uzrokovano je ili prevelikom potražnjom za energijom u određenom području, ili prevelikom količinom energije koja se šalje u mrežu — više nego što ona može podnijeti.“

On objašnjava da je mreža izgrađena u vrijeme kada je energija stizala iz nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.

Dalekovodi su tada bili projektovani tako da se kapacitet smanjuje kako se približava domaćinstvima. Danas, s obnovljivim izvorima koji struju „ubrizgavaju“ sa periferije sistema, ti mali dalekovodi postaju usko grlo.

Evropski problem i ogromni troškovi

Damien Ernst, profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liegeu, jedan je od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže.

„Nizozemska ima krizu mreže jer nije dovoljno ulagano u distribucione i prenosne mreže. Suočavaju se s uskim grlima na svim nivoima, a biće potrebne godine i milijarde eura da se to riješi“, upozorava on.

Profesor dodaje da je ovo problem koji pogađa cijelu Evropu:

„Ogromne količine solarnih panela instaliraju se brzinom koja je daleko veća od kapaciteta mreže.“

„Virtualna elektrana“ i ograničenja za potrošače

U sjedištu Eneca u Rotterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju nazivaju „virtualnom elektranom“ — digitalnim mozgom sistema koji balansira mrežu i sprečava nestanke struje.

Kada je proizvodnja previsoka, kompanija isključuje vjetroturbine i solarne panele. Kada je potražnja previsoka, privremeno se smanjuje snabdijevanje onim potrošačima koji su na to pristali u zamjenu za niže cijene.

Međutim, za domaćinstva i firme koje žele veći priključak na mrežu, to je sve teže izvodljivo.

„Potrošači često žele instalirati toplotne pumpe ili puniti električne automobile kod kuće, što zahtijeva veći priključak — a sve češće ga jednostavno ne mogu dobiti“, kaže Rameau.

Za kompanije je situacija još teža: mnoge ne mogu proširiti kapacitete jer mrežni operatori ne mogu obezbijediti dodatnu snagu.

Hiljade čekaju na priključenje

Nedostatak mrežnog kapaciteta sada koči čak i izgradnju novih stambenih naselja, jer ih nije moguće priključiti na elektroenergetsku mrežu. Pojedinci i firme čekaju godinama na listama za priključenje ili za mogućnost predaje viškova solarne energije u mrežu.

Tennet, državna agencija koja upravlja mrežom, navodi da 8.000 firmi čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka dozvolu za povećanje potrošnje.

Predsjednica holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan upozorava da ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju:

„Zagušenje mreže dovodi u opasnost budućnost nizozemske hemijske industrije. U drugim zemljama biće lakše ulagati.“ bankar.me