ZAGREB, Kretanje indeksa koji ukazuju na percepciju potrošača u Hrvatskoj poboljšani su u januaru na godišnjem i mjesečnom nivou, ali su ostali u izrazito negativnoj zoni, odražavajući i dalje visok nivo potrošačkog pesimizma, pokazalo je mjesečno anketno istraživanje Hrvatske narodne banke (HNB).
Posljednji podaci HNB-a u januaru su zabijležili poboljšanje kretanja indeksa očekivanja potrošača (IOP), indeksa pouzdanja potrošača (IPP) i indeksa raspoloženja potrošača (IRP).
“S obzirom na to da ne očekujemo značajnije pozitivne pomake u privredi, kao ni poboljšanja na tržištu rada, može da se očekuje da će indeksi i dalje zadržati svoje negativne vrijednosti”, naveli su analitičari Rajfajzen banke Austrija (RBA).
Tako je kompozitni indeks IOP, koji odražava očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju finansijske situacije u domaćinstvu, kao i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj, zabilježio mjesečni rast za 10,7 indeksnih bodova, pa je tako sa minus 24,3 koliko je iznosio u decembru 2014. porastao na minus 13,6 u januaru (najviši nivo od jula 2013).
Međutim, uprkos poboljšanju i na mjesečnom i na godišnjem nivou pomenuti pokazatelj i dalje nosi negativne vrijednosti, odražavajući posljedice dugogodišnje recesije i izrazito nepovoljnih kretanja na tržištu rada, prenio je portal Indeks. hr .
Analitičari RBA očekuju da će loše stanje u privredi i nezaposlenost održati visok nivo pesimizma.
Istovremeno, indeks pouzdanja potrošača (IPP), koji pored navedenih komponenti IOP indeksa u sebi sadrži i dodatnu procjenu kretanja broja nezaposlenih u narednih 12 mjeseci, kao i procjenu mogućnosti lične štednje, porastao je s nivoa od minus 35,6 koliko je iznosio u decembru na minus 25,8 u januaru ove godine.
Zabilježen je i godišnji i mjesečni rast kompozitnog indeksa IRP, koji pokazuje rezultate anketnog ispitivanja na tri nivoa: ocjenu finansijske situacije domaćinstva i ocjenu ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci, kao i stav o trenutnoj mogućnosti ulaganja u kupovinu trajnih dobara za kuću.
Ovaj indeks je porastao sa minus 42,4 u decembru na minus 36,0 u januaru, dok je na godišnjem nivou zabilježio takođe pozitivan rast od 5,1 indeksnih bodova, pri čemu je pozitivan doprinos njegovom rastu došao prvenstveno od boljih anketnih rezultata koji se odnosi na promjenu finansijske situacije u domaćinstvima. Tanjug