SARAJEVO, Već godinama ne postoje precizni podaci o tome kakve prostorije i pod kakvim uslovima se zakupljuju za zajedničke institucije BiH iako će se za te namjene iz budžeta ove godine izdvojiti 28 miliona maraka.
Rekla je to “Glasu Srpske” zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
– Prostorije u kojima su smještene zajedničke institucije, od kojih je najveći broj u Sarajevu, uglavnom se iznajmljuju od privatnika koji od zakupnina lagodno žive. S obzirom na to da je stepen korupcije u BiH izuzetno visok, mnogi ugovori koji se sklapaju na netransparentan način treba da se analiziraju da bi se došlo do podataka na koji su način sklapani, kako se došlo do enormnih cijena i šta se za tolike iznose dobija – naglasila je Majkićeva.
Mada su poslanici Parlamenta BiH 30. decembra prošle godine jednoglasno zadužili Savjet ministara BiH da im u roku od mjeseca dostavi ugovore o zakupu poslovnih prostora koje koriste institucije BiH, to se ni do danas nije desilo.
Pored zaključka Parlamenta, koji nije ispoštovan ni do danas, na odgovoru o troškovima zakupa i ugovorima koji su u ime institucija potpisivani insistirao je, između ostalih, i poslanik SDS-a Mirko Okolić koji ni do danas nije dobio povratne informacije od nadležnih institucija.
Stoga je Parlamentu upućena inicijativa da se nanovo raspravlja o ovom pitanju da bi se konačno rasvijetlila priča oko zakupa, ugovora i troškova.
Majkićeva je konstatovala da mnoge institucije bez ikakve kontrole same sebi pronalaze smještaj i da niko ne zna šta se nalazi u cijeni koja se za te namjene plaća iz budžeta.
Okolić tvrdi da postoji opravdana sumnja da u poslovima sklapanja ugovora za zakup poslovnih prostora ima posla i za istražne organe i da ima poslova koji nisu čisti.
– Tražio sam da Savjet ministara BiH dostavi precizne podatke o zakupima tih prostora, kao i sve važeće ugovore, kao i one koji su prethodno u vezi sa njima. Prema nekim informacijama, ima slučajeva da su pojedini ugovori prekidani iako su još važili, da bi poslije toga bili sklapani novi po većim cijenama. Odgovore još nismo dobili – kazao je Okolić i istakao da su se sasvim sigurno od sredstava koja su izdvajana za kirije različitih institucija mogle sagraditi ili kupiti prostorije koje bi bile njihovo vlasništvo.
Mada su i prošla i ova godina okarakterisana kao recesijske i godine u kojima su cijene zakupa pale, institucije BiH u ovoj godini su planirale da na ime troškova zakupa iz budžeta potroše 27.935.000 maraka, što je čak 1.089.000 KM više nego prošle godine.
Najviše je planirano da se potroši u Ministarstvu odbrane, 8.966.000 maraka. Prati ga Ministarstvo inostranih poslova koje za zakupe izdvaja 5.198.000 maraka. Agencija za identifikaciona dokumenta planira da za zakup potroši 2.245.000 maraka, dok je Agencija za istrage i zaštitu, koja treba da useli u nove prostorije u Istočnom Sarajevu, planirala u ovoj godini na zakup da potroši 1.015.000 maraka.
Ne plaćaju zakup
Od gotovo 70 institucija na nivou BiH samo njih devet ne izdvajaju sredstva za zakup. To su Parlament BiH, Visoki sudski i tužilački savjet, Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH, Arhiv BiH i Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Kiriju ne plaćaju ni Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Kancelarija za zakonodavstvo i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Glas Srpske