PRIJEDOR, BANJALUKA – Dok se godinama govori o potrebi izrade socijalne karte u Republici Srpskoj, na primjeru grada Prijedora vidljivo je da taj posao nije nešto što, bez sistemskog pristupa, mogu uraditi privatne kompanije, jer se na njihov tender za izradu socijalne karte niko nije prijavio i nabavka je poništena.
Grad je bio spreman za izradu socijalne karte izdvojiti oko 70.000 maraka sa obračunatim porezom, a rok koji su dali za izradu bio je 100 dana.
Socijalna karta kontrola socijalnih davanja iz budžeta
Profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Ljubo Lepir u izjavi za CAPITAL pojašnjava da vlada opšta konfuzija oko korištenja pojma „socijalna karta“.
„Što se tiče Republike Srpske mišljenja sam da postoje stručni kapaciteti da se izradi „socijalna karta“ u onom obliku kakvom jedino ima smisla njena izrada, a to je izrada mehanizma planiranja i kontrole socijalnih davanja iz budžeta“, istakao je Lepir za CAPITAL.
Naglasio je da bi „socijalna karta“ trebala biti mehanizam efikasnog upravljanja budžetskim sredstvima u u oblasti socijalne zaštite, ali shvatajući ovaj pojam daleko šire od načina kako ga definiše Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske.
Socijalna karta nasušna potreba Republike Srpske
„Razlog zbog kojeg Republika Srpska treba izgraditi takav mehanizam se nalazi upravo u toj činjenici. Ukoliko želimo pravičnu raspodjelu budžetskih sredstava potrebno je imati sistemsko praćenje svega onog što se daje građanima iz budžetskih lokalnih zajednica i budžeta RS, a na ime socijalne podrške. U situaciji povećanog siromaštva ovaj mehanizam je nasušna potreba za ostvarivanje efikasnog upravljanja u oblasti socijalne zaštite“, kazao je Lepir.
Projekat započet prije osam godina
Prema njegovim riječima, još u periodu 2013.-2015. godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, tačnije, Resor za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu, u Vladi Republike Srpske je intenzivno radio na ovom pitanju u saradnji sa univerzitetom iz Mastrichta i Svjetskom bankom.
„Tada su urađeni prvi elaborati vezani za nove koncepte pravičnog ciljanja socijalnih davanja iz budžeta što je bila ideja vodilja za izradu „socijalne karte“. Takođe, izvršene su softverska prilagođavanja postojeće baze podataka sistema socijalne zaštite novom mehanizmu praćenja socijalnih davanja. Isto tako, vodili su se intezivni razgovori o tehničkim aspektima uvođenja „socijalne karte“, poput načina upravljanja, hardverske podrške, edukacije centara za socijalni rad i ostalo. Zašto se sa ovim stalo i zašto se odustalo od gotovo pripremljenog koncepta socijalne karte, nije poznato“, naveo je Lepir.
Dodao je da je u posljednje dvije godine već nekoliko puta dobio informacije da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite radi na tom pitanju, ali da nema nikakvih konkretnih rezultata, niti ima saznanja o tome kakav koncept „socijalne karte“ sada zastupa nadležno Ministarstvo.
CAPITAL: Bojana Ninković