BEOGRAD, Uslovi o priključenju Srbije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) uspješno su ispregovarani sa većim dijelom zemalja članica STO, ali pregovori nisu završeni sa Ukrajinom, Brazilom i SAD, istakao je juče potpredsjednik Privredne komore Srbije (PKS), Mihailo Vesović.
On je podsjetio, na otvaranju dvodnevne radionice “Sporazum o olakšavanju trgovine STO”, da Srbija još nije članica te organizacije, ali da se veliki dio procedura već primjenjuje, mada su one na graničnim prelazima i dalje dugotrajne, što usporava trgovinu i podiže troškove.
Prema njegovim riječima, sa tim problemima suočene su uglavnom manje razvijene zemlje sa slabom transportnom infrastrukturom i poznavanjem procedura.
Proces pregovora o pristupanju Srbije STO-u, započet je 2005. godine, a pored aktivnosti na multilateralnom nivou u domenu usaglašavanja spoljnotrgovinskog sistema zemlje sa međunarodnim pravilima, proces pristupanja je obuhvatio i bilateralne pregovore o pristupu tržištu robe i usluga sa nizom zainteresovanih članica.
U prezentacijama je bilo riječi o novoj inicijativi u okviru STO baziranoj na Deklaraciji sa multilateralnih pregovora u Dohi iz 2004., a konkretizovanoj u formi multilateralnog Sporazuma za olakšavanje trgovine na ministarskoj konferenciji održanoj na Baliju u Indoneziji decembra 2013. godine.
Uočeno je da su STO-u potrebne određene promjene i rješenja, kako bi se prilagodila promjenama u svjetskoj trgovini i omogućila lakše poslovanje malih i srednjih kompanija, prije svega, u nedovoljno razvijenim zemljama.
Vesović je naveo da su posebno pogođena mala i srednja preduzeća koja nemaju dovoljno kapaciteta za komplikovane procedure, što ih čini nekonkurentnim.
Zato je u okviru STO pokrenuta inicijativa za donošenje Sporazuma za olakšavanje trgovine, sa očekivanjem da pravila i procedure učini transparentnim i dostupnim svima koji su uključeni u ove procese, a posebno malim i srednjim kompanijama.
On je istakao da je važno da se sagleda do koje mjere su uzeti u obzir problemi u međunarodnom poslovanju, posebno MSP, i da se preko komorskog sistema pošalje vladi mišljenje.
“Mi za to raspolažemo mogućnostima kroz članstvo u svjetskom lancu komora koje čine, prije svega, Evropska asocijacija komora sa sjedištem u Briselu i Međunarodna trgovinska komora sa sjedištem u Parizu”, kazao je Vesović i dodao da su tu i institucije koje očekuju ovakve inpute od PKS.
Radionicu su organizovali Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija i PKS, u saradnji sa Projektom logistika u trgovini zapadnog Balkana, koji sprovodi Međunarodna finansijska korporacija (IFC), kao i Državnim sekretarijatom za ekonomske poslove Švajcarske i Ideas Centrom iz Ženeve. Tanjug
