TREBINJE, Pored “bijele kuge”, koja već godinama pustoši Hercegovinu, u ovoj regiji odavno je uključeno crveno svjetlo i kada je riječ o nezaposlenosti.
Nedostatak zaposlenja postao je tako i jedan od glavnih razloga za iseljavanje stanovništva, ali i za sveukupno smanjenje populacije.
Od 73.000 stanovnika zaposleno je njih tek oko 17.000, a ovoj se cifri približio i broj od oko 16.500 penzionera. Na biroima za zapošljavanje prijavljeno je 13.640 osoba, a najviše radnika bez posla u prošloj godini ostalo je u Trebinju.
Iako podaci Zavoda za zapošljavnje RS govore da je u januaru evidentirano sedam odsto manje onih koji traže posao u odnosu na isti period lani, u Regionalnom centru Saveza sindikata RS u Trebinju tvrde da je pad zaposlenosti u 2013. u odnosu na godinu ranije drastično uvećan, posebno u samom Trebinju.
“U ovom gradu broj nezaposlenih u prošloj godini uvećan je za oko 5.000, dok se broj penzionera od oko 7.500 gotovo približio broju zaposlenih kojih nema više od 8.500”, rekao je Dragan Simović, predsjednik ovog sindikalnog centra.
Istakao je da je od posljednjih lokalnih izbora 2012. godine do danas posao dobilo oko 200 radnika u potrošačkom sektoru i neznatan broj radnika u privredi.
Stanje u kojem nema otvaranja novih radnih mjesta, naglašava Simović, u velikoj mjeri doprinijelo je odlivu radno produktivnog stanovništva.
“Ljudi iz Hercegovini sve više, u potrazi za poslom, odlaze u veće centre poput Banjaluke, Sarajeva, Beograda ili čak u inostranstvo”, kazao je Simović.
Ovo potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje.
Prosječna starost nezaposlenih na području Hercegovine je oko 40 godina, što je upravo najproduktivnije vrijeme u ljudskom životu, dok je prosjek nezaposlenih visokoobrazovanih kadrova koji čekaju na posao 32 godine. Nekvalifikovani radnici najčešće su nezaposleni sa 48 godina.
Stanje se jedino nabolje mijenja u Bileći, gdje je, prema riječima Miljana Aleksića, načelnika ove opštine, u prošloj godini zaposleno nekoliko stotine radnika. Ističe da se u ovoj godini u tekstilnoj i hemijskoj industriji najavljuje otvaranje nekoliko stotina novih radnih mjesta.
“Broj nezaposlenih se u našoj opštini konstantno smanjuje zahvaljujući novim radnim programima, tako da već u narednom mjesecu očekujemo početak gradnje ‘Henkelove’ fabrike u kojoj će se proizvoditi građevinski praškasti proizvod na bazi cementa za lijepljenje keramičkih pločica i termoizolaciju objekata, a u kojoj će biti zaposleno oko stotinu radnika”, tvrdi Aleksić.
Dodaje da će ove godine početi i realizacija velikog projekta “Bileća – Jezero – grad”, vrijedan 20 miliona maraka, koji bi trebalo da finansiraju Italijani, a u kojem će zaposlenje naći veliki broj domaće radne snage.
Škole
Situaciju ne popravlja ni činjenica da su zanimanja u istočnohercegovačkim školama nesinhronizovana sa berzom rada, gdje se gomilaju metalci, trgovci, mašinski tehničari. Pored nekoliko hiljada nezaposlenih radnika ovih struka, među onima koji čekaju posao su i mnogi pravnici i ekonomisti.
Istovremeno, Hercegovini nedostaju škole zanatskog tipa poput keramičara, obućara, vodoinstalatera. Deficitarna zanimanja i dalje su profesori matematike, fizike, tehničkog obrazovanja, veterinari. Nezavisne novine
