BANJALUKA – Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ove godine obrisano je 47 osoba koje su odbile posao, što je duplo više nego prije dvije godine, a dok poslodavci smatraju da mnogi ni ne žele da se zaposle, sindikalci tvrde da ne treba ni pristati na neprihvatljive uslove.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, lani je sa evidencije nezaposlenih izbrisana 51 osoba, a 2019. godine njih 23, a među onima koji su odbili posao najviše je kvalifikovanih radnika, te onih sa visokom i srednjom stručnom spremom.
“Oni su neopravdano odbili da prihvate ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivališta ili ono koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima”, kazali su u Zavodu, dodajući da se u tim slučajevima nezaposleni narednih 12 mjeseci ne mogu ponovo prijaviti na biro. Naglasili su da su različiti razlozi zbog kojih građani odbijaju posao.
“Uglavnom su nezadovoljni visinom ponuđene plate ili uslovima rada. Takođe, brišu se sa evidencije nezaposlenih i ako odbiju intervju sa poslodavcem ili se ne pojave na razgovoru”, rekli su Zavodu.
Predstavnik Saveza sindikata u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje RS Danko Ružičić za “Glas” kaže da je sporno koliko su su pomenuti razlozi za brisanje sa liste nezaposlenih u slučaju neopravdanog odbijanja posla zaista neopravdani.
U Zavodu za zapošljavanje RS pojasnili su u kojim slučajevima nezaposleni kojima ponude posao mogu da ga odbiju, a da ne budu “skinuti” sa biroa.
“Mogu odbiti zaposlenje ako posao ne odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama i ako je ponuđeni posao udaljen više od 50 kilometara od mjesta prebivališta nezaposlenog”, kazali su u Zavodu.
“Nerealno je očekivati da će svaki nezaposleni građanin potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uslovima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. Pitanje je da li na ponuđenom radnom mjestu imaju prava na četrdesetčasovnu radnu nedjelju, pola sata pauze, imaju li pravo na topli obrok i plaćen prevoz. Takođe, radnicima koji su na birou bitno je i hoće li na vrijeme biti obaviješteni o prekovremenom radu i da li će im biti plaćeno duže ostajanje na poslu”, istakao je Ružičić, koji je i potpredsjednik Saveza sindikata RS.
Dodao je i da zaposlenje u struci najprije mora biti u skladu sa kvalifikacijama radnika, njegovim obrazovanjem, ali i da su uslovi rada prihvatljivi.
“Ako poslodavac ponudi kvalifikovanom radniku platu od 540 ili 600 KM, to je u skladu sa zakonom, ali to nije dovoljno”, rekao je Ružičić, dodavši da iako je u tom slučaju poslodavac ispunio zakonom propisane uslove, ipak treba imati na umu da ne mogu svi biti isto plaćeni. Problem je, kaže on, u tome što nije utvrđena najniža plata za kvalifikovane i visokokvalifikovane radnike, ali i za one sa visokom stručnom spremom.
“Bez kolektivnih ugovora poslodavac radniku sa biroa može ponuditi platu kakvu hoće”, kazao je Ružičić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas”, u okviru kojeg posluje i lanac pekara “Manja”, kazao je da je iskustvo pokazalo da više od 90 odsto onih koji dođu na razgovor za posao nisu zainteresovani za zaposlenje.
“Ostaje nejasno zašto su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje RS. Mi već četiri mjeseca tražimo radnika za rad u prodaji nudeći platu od 900 KM i ne možemo da popunimo ta upražnjena mjesta. Može se reći da u Banjaluci nemamo nezaposlenih”, kazao je Trivić. Glas Srpske