BANJALUKA – Oko 82 odsto nezaposlenih u Bosni i Hercegovini posao je tražilo duže od jedne godine, a više od 32 odsto čak duže od pet godina.
Pokazuju ovo podaci iz ankete o radnoj snazi u BiH, koja je sprovedena u aprilu.
Analitičari ističu da stanovnici ipak mnoge poslove ne prihvataju “po svaku cijenu”.
Kako stoji u anketi, u posmatranom periodu 17,3 odsto nezaposlenih osoba posao je tražilo kraće od 12 mjeseci, a čak 82,1 odsto nezaposlenih je tražilo posao duže od jedne godine, što je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije ekonomije u našoj zemlji.
“Veliki broj je onih koji, uslovno rečeno, traže posao, a već negdje rade na crno ili su povremeno na radu u inostranstvu, odu na nekoliko mjeseci pa se opet vrate. Ima i onih koji Zavod za zapošljavanje koriste radi besplatnog zdravstvenog osiguranja. To su, zapravo, pasivni tražioci posla. Malo je onih koji 60 mjeseci traže posao, a da ga nisu našli. Ima vjerovatno i onih koji ne žele raditi poslove koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi”, tvrdi Predrag Duduković, ekonomski analitičar (SWOT) u Banjaluci.
Kaže da iako se traže radnici u poljoprivredi, tekstilnoj industriji, pekari, građevinski i razni zanatski radnici, problem je što su to slabije plaćeni i fizički poslovi, jednostavno ih ne žele raditi. Opredjeljuju se za rad na crno ili, pak, žive na račun drugih i samim tim nemaju potrebu da rade.
“Mladi žele sve odmah, a tako ne ide. Treba se založiti i pokazati trud da bi to poslodavac shvatio i dao veću platu”, ističe Duduković.
Zaključuje da čitava ova situacija na tržištu rada iskrivljuje stvaran broj nezaposlenih i onih koji zaista ne mogu pronaći posao. Komentarišući činjenicu da mladi sve više gledaju na visinu plate, Duduković ukazuje na njihovu sve veću izbirljivost.
“Premda se traže kvalifikovani radnici raznih struka i zanata, srednjoškolci se ne odlučuju upisivati ta zanimanja jer znaju da će imati male plate. A privredni ambijent je takav da privrednici nemaju prostora da povećaju platu i onda tu imamo začarani krug, gdje s jedne strane imamo nezaposlene, a sa druge potrebu za radnicima”, navodi Duduković, naglašavajući potrebu za usklađivanjem.
Kao rješenje navodi besplatno školovanje i stipendije za one koji odluče upisati deficitarna zanimanja, koje bi subvencionisali lokalna zajednica, nadležni, ali i privrednici.
Slavko Čamber, predsjednik Udruženja nezaposlenih iz Banjaluke, tvrdi da je sistem u Republici Srpskoj takav da uništava mlade ljude, da im poslodavci i država ništa ne nude, ali da ima i ljudi koji su po 30 godina na birou.
“Mladi ljudi su inteligenti i oni bježe odavde. Mnogi sposobni kadrovi, članovi našeg udruženja su otišli. Dajte mladima dobar posao ili će svi otići. Doći će do toga da nećemo imati radnika. Mi iz Udruženja radimo na rješenju kako zadržati mlade”, priča Čamber.
Nezavisne novine