Nezakonita internetska trgovina cvjeta

Spomenutim istraživanjem je utvrđeno da se takvom trgovinom za trećinu povećavaju korupcija i sitni kriminal. Samo neke od posljedica rasta korupcije su rast nejednakosti i siromaštva.

Trgovina preko interneta, pa tako i ona ilegalna, u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta rasla je tokom pandemije koronavirusa.

Za nezakonitu trgovinu posebno su pogodne društvene mreže, a trguje se i akciznim proizvodima – duhanom, cigaretama i duhanskim proizvodima.

Osim pandemije, rastu trgovine navedenim proizvodima preko interneta doprinijeli su njihova cijena, odnosno iznos akciza koji je znatno viši u odnosu na kupovnu moć većine građana.

Šta preduzima UIO

S obzirom na to da se takvom trgovinom znatno smanjuje rizik od odgovornosti, da je potražnja velika i da se državi ne plaćaju dadžbine, riječ je o unosnom biznisu.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je, svjesna ovog problema, u prethodnom periodu intenzivnije nadzirala internetsku trgovinu. Na upit Klix.ba obrazložili su koje aktivnosti provode.

“Kontinuirano se prikupljaju podaci na stranicama preko kojih osobe, koje nemaju dozvolu za obavljanje djelatnosti, nezakonito prodaju robu. Pokušavaju se identificirati osobe (zavisno od internetske platforme, osobe se često prijavljuju pod pseudonimom čime otežavaju utvrđivanje njihovog identiteta) i vrste roba koje se prodaju, a u cilju pronalaska tih osoba i utvrđivanja činjenica da li se bave nezakonitom prodajom preko interneta“, obrazložili su.

Ako se takve osobe pronađu, kontaktiraju se vlasnici internetskih platformi kako bi se došlo do podataka onih koji se bave nezakonitostima.

No, kako su naglasili u UIO, provajderi ili pružatelji internetskih usluga ograničavaju davanje potrebnih podataka, jer smatraju da isključivo daju zakup za reklamiranje i trgovinu te da se ne upuštaju u pravo prodaje. To za posljedicu ima dostavljanje nepotpunih podataka.

U UIO Izdvojili su neke od poteškoća u suzbijanju nezakonite trgovine preko interneta:

• Nejasan pravni okvir i ovlaštenja, nedostatak obučenog stručnog kadra i softverskih alata za nadzor te materijalno-tehnička (ne)opremljenost (posebni laptopi, domene i drugo);
• Izostanak registracije za djelatnost, pa samim tim robu ne prati faktura;
• Teško je identificirati one koji stoje iza profila na društvenim mrežama namijenjenim za trgovinu. Lažni profili su i na internetskim oglasnicima;
• Teško je identificirati vrstu i količinu proizvoda koji se prodaju preko interneta kako bi se utvrdilo da li su ti proizvodi prošli carinsku proceduru ili se oni krijumčare i prodaju;
• Vrlo često se dešava da se reklamira prodaja, a da roba uopće nije u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju onaj ko reklamira robu naručuje je iz inostranstva uime kupca, što je nezakonito, jer nije registrovan za obavljanje poslovne djelatnosti;
• Povlastica pri uvozu u poštanskom prometu iznosi 300 KM, što znači da se roba može uvesti bez plaćanja dadžbina, međutim, carinici imaju x-ray uređaje za analizu sumnjivih pošiljki.

U UIO nemaju podatak o tome koliki je udio duhana, cigareta i drugih duhanskih proizvoda u nezakonitoj trgovini preko interneta te su objasnili zašto nemaju taj podatak.

“S obzirom na veliki broj internetskih platformi, kako na deep i dark webu, tako i na platformama koje su izvan nadležnosti Bosne i Hercegovine, a preko kojih se roba prodaje i na području Bosne i Hercegovine, vrlo je teško procijeniti koliki je udio takvih proizvoda u Bosni i Hercegovini, jer se platforme mogu nalaziti bilo gdje na svijetu“, istakli su.

Najavili su da će se još više posvetiti suzbijanju nezakonite internetske trgovine te su napomenuli da je riječ o vrlo složenom pitanju zbog čega je potrebna saradnja svih nadležnih organa. U UIO su naglasili da sarađuju sa drugim institucijama da bi što više suzbili ovu pojavu.

Šta preduzima SIPA

SIPA je još jedna od institucija koja je uključena u borbu protiv nezakonite trgovine. Kontinuirano i često djeluje u borbi šverca duhanom i duhanskim proizvodima te uspijeva zaplijeniti velike količine tih proizvoda.

Kolike su te količine velike govori podatak uprave ove institucije da se zbog ovog šverca godišnje izgubi skoro milijardu KM, što je budžet državne vlasti.

U SIPA-i su za Klix.ba naglasili da za suzbijanje ilegalne trgovine preko interneta prikupljaju podatke, što se odnosi i na one koji se objavljuju na društvenim mrežama. Saradnju sa UIO i drugim institucijama po ovom pitanju ocijenili su kao “izuzetno dobrom”.

Šta preduzimaju entitetske inspekcije

Glavni tržišni inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) Elmir Ramić je ukazao da se samo jednim članom zakona o trgovini tretira internetska trgovina, što smatra da nije prihvatljivo, odnosno da je potreban poseban zakon.

“Slobodno mogu reći da ova oblast u FBiH nije adekvatno riješena i ne bi se trebala tretirati zakonom o trgovini, već bi se trebao donijeti poseban zakon kojim će se detaljno regulisati ovo pitanje“, konstatovao je i dodao da bi Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) trebala odrediti pod kojim uslovima se može reklamirati na internetu.

Ramić je istakao da se brojni građani žale zbog nezakonitosti pri internetskoj trgovini te da se mnoge od žalbi odnose na prevaru.

Podsjetio je da entitetska inspekcija ne može vršiti istražne radnje te da je vrlo teško ući u trag onima koji se bave nezakonitostima, jer na internetu objavljuju lažne podatke.

Prema njegovima riječima, neki predmeti se uspijevaju riješiti, ali da većina predmeta ostaje izvan dometa inspekcijskih organa.

Govoreći o tome koliko je teško ući u trag onima koji krše zakon, naglasio je da postoje oni koji za ilegalne aktivnosti koriste karticu za mobitel koju bace nakon nekoliko počinjenih nezakonitosti, među kojima je i prevara te time postaju nedostupni.

Upozorio je da je kupovina od onih koji se reklamiraju na društvenim mrežama vrlo rizična, posebno u Bosni i Hercegovini. Pozvao je da se kupuje samo od provjerenih kompanija te da se proizvod prilikom dostave provjeri i da se ne plati ako nije dostavljeno ono što se tražilo.

Ramić je također naveo da FUZIP sarađuje sa drugim institucijama u suzbijanju nezakonite internetske trgovine, ali da je to suzbijanje otežano zbog toga što ovo pitanje nije zakonski riješeno te zbog nedovoljnog broja onih koji bi bili uključeni u suzbijanje nezakonite internetske trgovine.

Klix