BEOGRAD, Republičke robne rezerve imaju strateške prehrambene proizvode u skladištima za potrebe stanovništva Srbije za dva do tri mjeseca, zavisno od vrste robe – tvrdi za „Novosti“ Goran Tasić, direktor Direkcije Republičkih robnih rezervi.
Za posljednjih godinu dana Rezerve su više puta intervenisale – kod jestivog ulja dva puta po 5.000 tona mjesečno, a kod šećera čak tri puta, jer je kod ovih namirnica dolazilo do ozbiljnih poremećaja u ponudi na tržištu.
– Te intervencije su uticale na stabilizaciju tržišta – dodaje Tasić. – Ubrzo poslije naših isporuka šećera, pojedine šećerane su same oborile cijene svojim proizvodima.
Ove sezone, inače, Rezerve su za svoje potrebe kupile 100.000 tona pšenice i 50.000 tona kukuruza. Istovremeno, treću godinu zaredom intervenišu sa mazutom, i tako snabdijevaju toplane širom Srbije neophodnim energentima. Kupovina robe za potrebe rezervi finansira se iz državnog budžeta, za šta se izdvaja otprilike oko 1,1 milijarda dinara na godišnjem nivou.
– Rezultati ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje, upkros suši proteklog ljeta i skromnom agrarnom budžetu, omogućiće da zadovoljimo potrebe naše zemlje i ostvarimo izvoz između 2,6 i 2,8 milijardi dolara – kaže Vojislav Stanković, savjetnik u Privrednoj komori Srbije. – Rod pšenice iznosio je 2,1 milijardu tona, a kada podmiri domaće potrebe od 1,2 milijarde tona i izveze 500.000 tona, Srbiji ostaće u zalihama oko 300.000 tona. Kod mlijeka situacija je standardno dobra i tržište će biti podmireno.
I šećera će, kaže Stanković, biti dovoljno. Ne samo za apetite srpskog tržišta, već ćemo uspjeti i da premašimo izvoznu kvotu od 180.000 tona. Kod suncokreta je zabilježena rekordna proizvodnja od 480.000 tona, a za domaće potrebe potrebno je 100.000 tona. Neće biti ni nestašice mesa. Ponuda može zadovoljiti, inače veoma malu potrošnju. Svaki stanovnik Srbije prosječno godišnje pojede, na primjer, samo 3,6 kilograma junećeg mesa.
Iznajmljivanje
Direkcija inače ima skladišta po cijeloj Srbiji, a Vlada je odobrila da se polovina tog prostora, što iznosi oko 10.000 kvadrata iznajmljuje. Da bi se prostor iskoristio iznajmljuju se hale firmama, uvoznicima, ali i Tržišnoj inspekciji, Direkciji za oduzetu imovinu. – Pošto imamo dosta neiskorišćenog prostora, izdajemo ga zakupcima, a sav novac od rentiranja ide direktno u državni budžet – objašnjava Tasić. Novosti
