Neophodno zakonski regulisati oblast kriptovaluta u BiH

SARAJEVO –  Kriptovalute sa računovodstvenog aspekta u BiH možemo posmatrati kao nematerijalnu imovinu i potrebno je da institucije zakonski urede tu oblast, da donesu potrebne akte i tek onda će biti stvorene pretpostavke na osnovu kojih se kriptovalute mogu razvijati i kod nas, smatra ekonomista, ovlašteni interni revizor za privredu/IT i certifikovani računovođa Edin Glogić koji je za portal CAPITAL govorio o dilemama u pogledu kriptovaluta u BiH.

Glogić se kriptovalutama bavi kroz naučnoistraživački rad, istražuje fenomen kriptovaluta i pokušava da razjasni sve činjenice oko tog fenomena koji je trenutno jedan od napopularnijih u (virtuelnom) svijetu.

CAPITAL: Kriptovalute su sve popularnije u svijetu, zbog čega je to tako?

GLOGIĆ: Svakim danom se sve više govori o kriptovalutama kao novom fenomenu na globalnom nivou. Njihova popularnost kontinuirano raste zbog uticaja novih informacionih tehnologija, vještačke inteligencije i sličnih stvari. Svakako je toj popularnosti doprinijelo i to da je određen broj svjetskih imena iz biznisa javno iskazao interes za kriptovalute. Svakako tu je i značajno povećanje vrijednosti kriptovalute Bitcoin za koju se smatra da je „glavna“ kriptovaluta, što je značajno animiralo javnost da počne posmatrati kriptovalute kao način da u kratkom roku mogu ostvariti značajnu dobit.

CAPITAL: Da li je nastanak kriptovaluta posljednica otpora prema standardnom finansijskom sistemu?

GLOGIĆ: S obzirom da se pouzdano ne zna ko je stvarni tvorac fenomena zvanog kriptovalute, onda možemo samo praviti predpostavke vezane za nastanak kriptovaluta. Jedan od ciljeva može biti upravo i stvaranje zasebnog sistema koji za cilj ima da preuzme primat u odnosu na postojeći sistem. Međutim, moguće je razloge nastanka kriptovaluta posmatrati i na način da je tvorac kriptovaluta stvorio taj sistem kako bi eliminisao slabosti postojećeg sistema. Ako posmatramo dešavanja u prethodnom periodu, vidjećemo da je postojeći sistem podložan prevarama, manipulacijama i da se konstantno borimo protiv toga. S druge strane, sistem kriptovaluta je znatno sigurniji od postojećeg sistema jer je dizajniran tako da sam vrši kontrolu i zaštitu podataka i da je onemogućen ljudski uticaj zbog blockchain tehnologije koja se koristi i koja onemogućava ispravku već zapisanih podataka ili eventualnu modifikaciju nastale transakcije. To samim tim i eliminiše moguću zloupotrebu. Još jedna jako bitna stvar koja prati kriptovalute je i to da ne postoji uticaj inflacije na iste, jer kada se generiše planirani (mogući) broj jedne vrste kriptovalute, ne postoji mogućnost naknadnog „doštampavanja“ te vrste kriptovaluta, kao sto se radi sa stvarnim novcem.

CAPITAL: Mnogi se ne slažu sa tim da su kriptovalute novac, iako postoje primjeri plaćanja kriptovalutama, kakav je Vaš stav o tome i kakva je budućnost kriptovaluta?

GLOGIĆ: Tvorac kriptovaluta je vjerovatno imao ideju da stvori kriptovalute koje će biti nova vrsta virtuelnog novca. Međutim, ako kriptovalute posmatramo sa računovodstvenog aspekta, kroz prizmu Međunarodnih računovodstvenih standarda, precizinije MRS 7, vidjećemo da kriptovalute ne ispunjavaju uslove iz same definicije novca i novčanih ekvivalenata. To znači da iste ne možemo posmatrati kao novac ili novčane ekvivalente. Kriptovalute sa računovodstvenog aspekta možemo posmatrati kao nematerijalnu imovinu – nematerijalno ulaganje (MRS 38) ili kao zalihe nematerijalne imovine (MRS 2). S obzirom na brzinu razvoja informacionih tehnologija i sve prisutniju primjenu u svim segmentima naših života, možemo očekivati da će kriptovalute nastaviti da se razvijaju i da grade sebi mjesto na globalnom nivou.

CAPITAL: Na koji način zainteresovani mogu da trguju kriptovalutama?

GLOGIĆ: Trenutno u svijetu postoji jako puno platformi putem kojih je moguće trgovati kriptovalutama. Takođe, postoje i platforme putem kojih možete investirati u opremu za rudarenje (proizvodnju kriptovaluta) i na takav način stvarati vlastitom aktivnošću neku od postojećih kriptovaluta. Kod nas u Bosni i Hercegovini ovaj segment je još uvijek na samom početku, ali kako je sve zasnovano na informacionoj tehnologiji i sve se nalazi u virtuelnom svijetu, bez obzira gdje se nalazite, moguće je očekivati razvoj, jer upravo kriptovalute ne poznaju geografske granice.

CAPITAL: U BiH kriptovalute još nisu regulisane zakonima, šta je potrebno uraditi po tom pitanju?

GLOGIĆ: Tačno tako, u BiH ne postoji zakonska regulativa koja uređuje domen kriptovaluta. Kada je ovaj segment u pitanju potrebno je prvo da zakonodavac prepozna potrebu za zakonskom uređenjem ove oblasti, da donese zakonske i podzakonske akte koji su potrebni i tek onda će biti stvorene pretpostavke na osnovu kojih se kriptovalute mogu razvijati i kod nas.

CAPITAL: Šta je važno znati prije ulaganja u kriptovalute?

GLOGIĆ: Prije nego što pojedinac odluči da se bavi kriptovalutama potrebno je da ima zadovoljavajući nivo finansijske pismenosti, zatim treba biti svjestan i potencijalnih rizika koji se eventualno mogu javiti, potrebno je da ima osnovno znanje o informacionim tehnologijama, informacionoj sigurnosti i na kraju o samom načinu kako kriptovalute funkcionišu.

CAPITAL:  Koliko je izvjesno da kriptovalute potpuno zamijene standardni finansijski sistem?

GLOGIĆ: Mala je vjerovatnoća da će kriptovalute u potpunosti zamijeniti standardni sistem iz razloga što sistem kriptovaluta nije moguće kontrolisati od strane bilo koje države ili regulatora. Sistem kriptovaluta je tako dizajniran da sam sebe kontroliše i očigledno je da to do sada jako dobro funkcioniše jer nije zabilježen niti jedan skandal ili finansijska malverzacija. Smatram da će kriptovalute i nove tehnologije koje ih prate donijeti u budućnosti više dobrih, nego loših stvari, koje je možda teško identifikovati u ovom trenutku zato što su novi fenomen. Sve što je novo kada posmatramo kroz prizmu starih (tradicionalnih) znanja i vještina i može biti nerazumljivo i u početku pogrešno shvaćeno.

CAPITAL: Erna Salkić