BANJALUKA – Još je nejasna pozadina kredita odnosno ulaganja koje Kina najavljuje za naš region, uključujući i BiH, tako da je po tom pitanju neophodan oprez, smatraju stručnjaci.
Prema njihovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za ovakve aktivnosti. Najsvježiji primjer saradnje s Kinom zabilježen je juče, kada je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Banjaluci razgovarao s delegacijom preduzeća “China Shandong International Economic & Technical”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje s Republikom Srpskom.
Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnja saradnja kineskih kompanija s Republikom Srpskom bila na izuzetnom nivou te je izražena nada da će tako biti i ubuduće i da postoje potencijali za njeno proširenje i jačanje.
“Dodik je rekao da je Republika Srpska otvorena za saradnju s ovom kompanijom s ciljem razvoja infrastrukture i podsjetio na dosadašnju uspješnu saradnju s kineskim firmama”, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
Članovi delegacije ove kineske kompanije posebno su ukazali na značaj izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegov kvalitet biti na zavidnom nivou, kao što je i u projektima koje ovo preduzeće realizuje na teritoriji Srbije.
Delegaciju je predvodio izvršni direktor kompanije “Shandong Hi-Speed Group” Meng Jan, koji je istakao da je ovo preduzeće zainteresovano da ulaže u Republiku Srpsku, te da postoje veoma dobri uslovi za jačanje saradnje.
“Shandong Hi-Speed Group” je, inače, kompanija u državnom vlasništvu Kine, koja ima međunarodni kreditni rejting A, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.
S druge strane, Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da se pitanjima koja se odnose na kineske kredite bave i najrazvijenije zemlje svijeta, odnosno najreferentniji autori iz oblasti međunarodnih finansija. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za davanje tih kredita. Profesor Đogo kaže da neki smatraju da su kineske vlasti odnosno kineske banke maksimalno dobronamjerne, dok drugi smatraju da to ipak ima neke veze s geopolitičkim procesima.
“Definitivno je to bitno pitanje o kojem treba da se ozbiljno razmišlja u ovoj zemlji. Ja vam ne bih mogao dati konačan odgovor. Mislim da i referentni autori još nemaju konačan odgovor – da li su ti krediti neka vrsta subvencije koju treba iskoristiti, ili su neka tempirana bomba, način na koji će kineski kapital da preuzme vlasništvo nad domaćim prije svega kompanijama, a zatim i nad javnim politikama u onom trenutku kada ne budete mogli servisirati svoje obaveze”, rekao je Đogo za “Nezavisne novine”.
On ističe da treba biti oprezan pri uzimanju bilo kojeg kredita. Istakao je da se i strane direktne investicije mogu u nekim okolnostima iskoristiti kao političko oružje ucjene.
“Ne postoji nijedan tok kapitala koji dolazi iz inostranstva u našu zemlju, a da u sebi ne nosi bar neko sjeme rizika da se to s ekonomske prelije i na političku pozornicu”, rekao je Đogo.
Mediji u regionu, posebno u Crnoj Gori, nedavno su pisali da toj zemlji prijeti opasnost da postane prva žrtva dužničke diplomatije te da bi Kina mogla postati vlasnik nečega što pripada Crnoj Gori ne bude li na vrijeme izmirila svoje obaveze prema kineskoj EXIM banci.
Crna Gora je 2014. godine od kineske banke pozajmila novac za izgradnju dionice auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od dva odsto i šestogodišnji grejs period. S obzirom na to da su rokovi probijani nekoliko puta, Crna Gora u julu je uplatila prvu ratu kredita od oko 28 miliona evra, a drugu ratu trebalo bi da plati u januaru 2022. godine. Međutim, ekonomisti se već mjesecima pitaju da li će Crna Gora bez problema uspjeti da u narednih 20 godina vrati gotovo 900 miliona dolara.
Mediji su tada podsjetili i na slučaj iz Šri Lanke, koja 2017. godine nije mogla vraćati kineske kredite pa je morala na 99 godina Kini da ustupi najveću luku u zemlji, a zauzvrat Kina joj je otpisala dugove.
Nezavisne novine