BANJALUKA, Nenamjenski krediti najpopularniji su bankarski proizvod među stanovništvom i sa 5,724 milijarde maraka čine gotovo tri četvrtine svih zajmova odobrenih fizičkim licima.
Kreditiranje stanovništva postao je za banke unosniji i sigurniji posao od plasiranja novca privredi jer se kroz godine ispostavilo da su fizička lica urednije platiše. To potvrđuje rast vrijednosti kredita koje je 26 banaka plasiralo do kraja prvog kvartala za 317 miliona KM u odnosu na isti lanjski period.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su krediti za opštu potrošnju zadržali apsolutni primat u odnosu na zajmove plasirane u druge svrhe, s obzirom na to da čine 73,1 odsto kredita odobrenih stanovništvu. Uz njih dominiraju stambeni krediti, na koje otpada 20,2 odsto duga stanovništva.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da struktura plasiranih kredita nije dobra jer je još mali procenat zajmova koje stanovništvo koristi za rješavanje egzistencijalnih problema i kupovinu trajnih dobara.
– Novac bi trebalo da bude usmjeren u investiranje, a ne na nenamjensku potrošnju koja se svodi na zatvaranje finansijskih rupa u kućnim budžetima – kaže Pavlović i naglašava da mali broj ljudi ima mogućnost za pokretanje neke vrste biznisa, kupovinu stana ili novog automobila, što razvojnu komponentu kredita svodi na minimum.
Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović smatra da je velika zastupljenost nenamjenskih kredita glavni pokazatelj niskog životnog standarda stanovništva.
– Ljudi se zadužuju kako bi platili tekuće obaveze nadajući se da će u dogledno vrijeme doći do nekog novca kojim će moći otplaćivati rate, ali upadaju u sve veće dugove, pa čak i dužničko ropstvo – kaže Petrović i dodaje da se dobar dio kredita odnosi i na reprograme ranijih zaduženja koje dužnici otplaćuju kako banka ne bi krenula u prinudnu naplatu.
Stanovništvo je bankama na kraju prvog tromjesečja ove godine dugovalo ukupno 7,830 milijardi KM, a zaduženje je poraslo za 4,2 odsto u odnosu na isti period lani. Dugoročni krediti su iznosili 6,890 milijardi KM ili 88 odsto ukupnih zajmova odobrenih stanovništvu, dok se na kratkoročne odnosi 940 miliona ili 12 odsto ukupnih kredita.
Krediti stanovništvu (milijardi KM)
2016. 7,830
2015. 7,500
+4,2%
Dugoročni krediti (milijardi KM)
2016. 6,890
2015. 6,585
+4,42%
Kratkoročni krediti (miliona KM)
2016. 940,00
2015. 927,60
+1,32%
Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Fizička lica najurednije vraćaju kredite jer se isti uslovljavaju administrativnom zabranom na platu, a odobravaju se gotovo isključivo ljudima koji su na budžetu. Jednostavno se ljudima iznos rate odbije od plate i direktno uplaćuje banci. A budžetske plate su i dalje relativno redovne.