BANJALUKA/SARAJEVO, Zbog besparice sve je masovnija pojava da pacijenti u BiH od svojih ljekara zahtijevaju da im propišu što jeftinije lijekove.
Baš kao i u Srbiji, gdje se, prema pisanju tamošnjih medija, takođe traži terapija koja najmanje košta, i u BiH su oni koji se liječe prinuđeni da štede čak i na sopstvenom zdravlju.
“To je, nažalost, postala praksa i kod nas. Ljudi imaju sve manje novca da mogu sebi da priušte liječenje i onda pribjegavaju uzimanju jeftinijih lijekova. Čim čovjek nema para, mora kako mora, i nama ljekarima ruke su u takvoj situaciji vezane”, tvrdi Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoistočnu Evropu.
Prema njegovim riječima, najčešće pacijenti traže jeftinije lijekove koji se odnose na internističke grane medicine, ali to, ipak, nije usamljen slučaj.
“I za mnogo drugih lijekova se traži jeftinija varijanta, pošto skuplju ljudi ne mogu sebi da priušte”, naglašava Femić.
Da su pacijenti često prinuđeni da od ljekara traže da im propišu što jeftinije lijekove, svjedoči i Rade Dujaković, porodični doktor ambulante u banjalučkom naselju Starčevica, koji naglašava da često spominje da su ljekari, pored toga što su zdravstveni radnici, postali i socijalni radnici.
“Svakodnevno mučimo muku kako da pacijentima propišemo adekvatan lijek i da on za njih bude prihvatljive cijene”, naglašava Dujaković, koji je i v.d. predsjednika Slobodne etičke asocijacije “Medicus curat” Banjaluka.
Prema njegovim riječima, pacijenti mu jako često govore da im da nešto što je jeftinije.
“Tada im moram dati lijek koji je neadekvatan, koji nije zamjenski. To je zapravo nužna zamjena, ali nije terapijski učinkovit u mjeri u kojoj su to ovi drugi lijekovi. S tim se svakodnevno susrećemo”, naglašava Dujaković.
On dodaje da je u takvoj situaciji posebno teško penzionerskoj populaciji.
“Evo, upravo sam kupio lijekove za roditelje. Moram izdvojiti značajnu sumu mjesečno. Ali postoje ljudi za koje nema ko da odvoji i koji žive od neke minimalne penzije. To je jedan socijalni problem, koji se preslikava i na zdravstveni problem”, podvukao je Dujaković.
Da mnogo penzionera u RS, i na teret svog zdravlja, bira jeftinija sredstva za liječenje, potvrdio nam je i njihov lider Rade Rakulj.
“Takvih je podosta. Ne mogu sebi da kupe lijek i zato koriste one lijekove koji se nalaze samo na pozitivnoj listi, listi lijekova koji se ne plaćaju. Čine to i na teret vlastitog zdravlja, odnosno koriste alternativni lijek”, podvukao je Rakulj.
Da se besparica duboko ukorijenila u naše društvo, svjedoče i u apotekama, iz kojih su ranije potvrdili da lijekove na komad kupuje sve više bh. građana.
Inače, prema podacima koji su ustupljeni iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, u RS se najčešće propisuju lijekovi za kardiovaskularne bolesti, probavni sistem i metabolizam, te nervni sistem.
“Broj propisanih recepata u prošloj godini iznosio je oko 6,8 miliona”, naveli su iz FZO RS. Nezavisne novine