BRISEL – Finansijska stabilnost u evrozoni je i dalje krhka, pošto stroži finansijski uslovi sve više utiču na privredu koje se razvija u okruženju slabog ekonomskog rasta, visoke inflacije i pojačanih geopolitičkih napetosti.
Upozoreno je na ovo u posljednjem izvještaju Evropske centralne banke (ECB), uz konstataciju kako su finansijska tržišta u evrozoni i dalje izložena nepovoljnim makrofinansijskim i geopolitičkim kretanjima, kao i potencijalnim ranjivostima.
Prema riječima potpredsjednika ove banke Luisa de Gindosa, slabi ekonomski izgledi i posljedice visoke inflacije opterećuju sposobnost ljudi, kompanija i vlada da servisiraju svoje dugove, piše Glas Srpske.
Smatra i da će se potpuni uticaj strožih finansijskih uslova na realnu ekonomiju tek osjetiti u budućnosti, s obzirom na opšte produženje roka dospijeća kredita u privrednim sektorima, kada su kamatne stope bile veoma niske.
U pomenutom izvještaju Gindosa navodi se i da banke u evrozoni profitiraju od povećanja kamatnih stopa, ali se suočavaju i sa preprekama zbog viših troškova finansiranja, pogoršanja kvaliteta imovine i nižeg obima pozajmljivanja.
Podsjećanja radi, Evropska centralna banka nedavno je, i pored svih negativnih ekonomskih i finansijskih kretanja i trendova, odlučila da zadrži referentne kamatne stope na visokih 4,5 odsto.
Istovremeno Američka centralna banka FED odlučila se na isti potez pa je zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu između 5,25 i 5,5 odsto, na nivou na kojem se nalazi od jula. Takve odluke otvorile su pitanje koliko će trajati to “mirovanje” kamatnih stopa i da li se i kada može očekivati njihovo smanjivanje.
Ekonomski analitičari i finansijski eksperti smatraju kako do smanjenja kamatnih stopa neće doći u nekoj bliskoj budućnosti, jer na to upućuju svi finansijski trendovi koje kreira ECB, ali i sama dešavanja na globalnoj sceni.
Kako kažu ova banka je samo napravila pauzu u monetarnom zatezanju, ali i podsjećaju da je iz ECB u nekoliko navrata poručivano kako opcija dodatnog zaoštravanja, odnosno podizanja kamatnih stopa, ostaje kao jedna od opcija – ukoliko bude postojala potreba za tim.
Finansijski stručnjak Zoran Grubišić kaže da će ova “vanredna situacija” sigurno trajati do kraja ove godine, ali i većim dijelom naredne.
“Živimo u neizvesnim vremenima. Samo je pitanje da li pauza ili dalje podizanje. Ovo je sad neka privremena pauza. Ne očekujem da će se referentne kamatne stope spustiti u dogledno vreme”, kaže Grubišić, dodajući da su uzroci inflacije prije svega strukturne prirode, sa troškovne strane i prevelike količine novca u opticaju.
Potpredsjednik ECB Luis de Gindos kaže da će usporavanje kineske ekonomije sigurno nepovoljno uticati i na ekonomsku aktivnost unutar evrozone. Ističe kako veliku prijetnju, u vrijeme kada je bazna inflacija i dalje tvrdoglava visoka, predstavljaju tenzije na Bliskom istoku, koje u nekom trenutku mogu opet pogurati cijene energenata naviše. Širenje ovog sukoba, kako je pojasnio, može smanjiti i “raspoloženje potrošača i apetit investitora za rizikom”. Glas Srpske