SARAJEVO, U Bosni i Hercegovini nema niti će biti značajnijeg smanjenja cijena hrane iako podaci Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuju da je pad cijena nafte uticao i na pad cijena hrane u svijetu.
“Dešavanja u svijetu trebala bi da se odraze i na naše tržište i cijene hrane. Ali mi do sada nismo imali većih smanjenja cijena hrane. U narednom periodu u BiH se mogu očekivati samo mali pomaci naniže kada su cijene hrane u pitanju. Ipak, ne može se očekivati neki značajni pad cijena. Štaviše, cijena nije pala ni kod usluga prevoznika”, kazala je Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH, za Anadolu Agency.
Ona napominje kako najveću korist i zaradu od pada cijena nafte u svijetu u Bosni i Hercegovini imaju distributeri i trgovci. Sa druge strane, građani odnosno kupci u BiH ta globalna kretanja na tržištu uglavnom ne osjećaju.
“Uglavnom kod nas distributeri i trgovci zadrže tu korist za sebe, jer nakon pada cijena nafte oni samo povećaju svoje zarade. S druge strane, kada raste cijena nafte, oni odmah žure da podignu cijene hrane. Tako da od nižih cijena nafte u svijetu velike koristi u BiH nemaju potrošači, odnosno građani, nego poslodavci. Ako se ima u vidu činjenica da je nafta uračunata u cijenu hrane, svi proizvodi bi trebali biti jeftiniji. Ali teško da će se kod nas to osjetiti”, rekla je Bulić.
Građani suočeni sa nizom poskupljenja i sve manjom zaradom nezadovoljni su posebno kad je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica.
Građani se nadaju pojeftinjenju osnovnih namirnica
Dragoljub Popović, penzioner i bivši mehaničar, kaže kako pazi šta kupuje zbog visokih cijena u BiH.
“Ja mogu nekako da iziđem na kraj štednjom, racionalizacijom. Pazim šta kupujem, gdje kupujem, koliko kupujem. Što se cijena tiče, to treba neko na nekom nivou da određuje prema nekim realnim pokazateljima. Za većinu građana cijene su visoke, obzirom na ovu situaciju. Nadajmo se da ljudi mogu da izađu na kraj sa ovakvom situacijom i ovim cijenama. A da bude jeftinije, to svako priželjkuje. Naročito oni koji teže žive i koji imaju manje novca. Njima je vrlo bitno da bude jeftinije”, rekao je Popović.
Jasminka Hamzić, domaćica iz Sarajeva, takođe je mišljenja da je hrana u BiH vrlo skupa, ako se ima u vidu životni standard u zemlji.
“Hrana u BiH je skupa. Za naš standard i preskupa. Možda za one koji rade i koji imaju dobre plate i nije preskupa. Trebalo bi doći do pojeftinjenja hrane, pogotovo osnovnih životnih namirnica. Ja imam familiju u Njemačkoj, pa kada dođu ovdje čude se koliko je kod nas litar ulja, a koliko je u Njemačkoj, a razlika u standardu je velika”, kazala je ova Sarajka.
Indeks cijena hrane u januaru pao
Inače, indeks cijena hrane, koji prati FAO, pao je u januaru 1,9 odsto na 182,7 poena, zbog velikih zaliha hrane, jačanja dolara i niskih cijena nafte. Tako su cijene hrane u svijetu sada na nivou od prije pet godina, ali su još uvijek oko 20 odsto više nego u prvoj deceniji ovog vijeka. Cijene nafte u svijetu su od juna prošle godine pale za više od 50 odsto. Inače, niske cijene nafte smanjuju troškove proizvodnje u poljoprivredi, kao i troškove prijevoza hrane.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) indeks cijena izračunava na osnovu mjesečnih promjena u cijenama korpe proizvoda, odnosno žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera.
Ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor Gavran kazao je u razgovoru za AA da činjenica da nije došlo do smanjenja cijena hrane u BiH uprkos nižim cijenama nafte, jasno pokazuje kako u BiH nema dovoljno konkurencije koja bi uticala na formiranje cijena, uključujući i cijene prehrambenih proizvoda.
Slaba konkurencija “diže” cijene
“To je znak da u BiH nema dovoljno konkurencije. Konkurencija bi uzrokovala smanjenje cijena. Bilo bi logično da dođe do pada cijena i u BiH nakon smanjenja cijena hrane u svijetu. U protekloj godini je bilo smanjenja cijene šećera, ali za većinu namirnica nije bilo smanjenja”, podsjetio je Gavran.
Ipak, napominje kako bi u narednom periodu moglo doći do pojeftinjenja hrane i u BiH pod određenim uslovom.
“Ako budemo imali bolji urod, mogli bismo očekivati niže cijene hrane i kod nas. Ali to je opet do samih trgovaca i potrošača. Kako se oni budu ponašali tako će se formirati i cijene hrane”, istakao je Gavran.