ZAGREB, Neravnoteža u ekonomskoj razmjeni i u investicijama između Hrvatske i Srbije posljedica je isključivo ekonomskih a ne političkih faktora, ocijenio je zagrebački ekonomski analitičar Velimir Šonje.
“Radi se isključivo o ekonomskim faktorima. Ne vjerujem da bilo koji politički faktori bitno diktiraju tokove razmjene robe i tokove kapitala. Kao što razvijenije zemlje ostvaruju suficite u odnosima sa Hrvatskom, tako i Hrvatska, među rijetkim zamljama, ostvaruje suficite sa zemljama na jugoistoku Evrope i to su strukturni odnosi, koji su dobrim djelom zadati temeljnim ekonomskim faktorima”, rekao je Šonje agenciji Beta.
U godišnjoj ekonomskoj razmjeni od oko milijardu evra, Hrvatska ima suficit sa Srbijom, dok njene investicije u Srbiji od oko pola milijarde evra višestruko nadmašuju srpske investicije u Hrvatskoj.
Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Hrvatske u pridruživanju EU navodi da je obim srpskih ulaganja u Hrvatsku ograničen u odnosu na nivo hrvatskih ulaganja u Srbiju, “moguće i zbog okljevanja Hrvatske da prihvati srpske investicije”.
Hrvatski ekonomski ekspert ističe da privrednici i građani Srbije mogu biti zadovoljni skorim ulaskom Hrvatske u EU i da treba da nastave tim istim putem što prije.
“Pristupanje bilo koje zemlje jugoistočne Evrope EU može samo koristiti njenim susjedima. Hrvatska je u procesu pristupanja imala problema sa Slovenijom, međutim, to su političke stvari. Ekonomski gledano, ulazak Slovenije u EU je na indirektan način donio koristi jugoistoku Evrope. Stabilnost i institucionalne reforme, koje pristupanje EU nose, oni su temeljni faktori koji osiguravaju privredni razvoj”, rekao je Šonje.
Na pitanje o ekonomskoj krizi u Hrvatskoj, Šonje je rekao da je Hrvatska “dostigla dno krize”, da nema realnog pada, ali da nema ni pokazatelja o ozbiljnijem rastu.
“Procjene za 2010. godinu govore za sada o privrednoj stagnaciji. Ako će se išta pozitivno dogoditi, vjerovatno se to može očekivati tek od polovine godine i u drugoj polovini 2010”, rekao je Šonje.
Prema njegovoj ocjeni, glavni impuls izlasku Hrvatske iz krize doći će iz inostranstva i to u potražnji za turističkim uslugama, za šta se ove godine očekuje “blagi rast” i u nastavku priliva kapitala iz inostranstva.
“Pretpostavljam da će 2011. godina biti prva godina ozbiljnijeg rasta. Tada je moguće zabilježiti ozbiljniju stopu privrednog rasta, uz uslov da ove godine imamo nastavak fiskalnog prilagođavanja, koje će omogućiti da se ‘krizne’ poreske mjere ukinu u drugoj polovini godine ili krajem godine”, rekao je Velimir Šonje.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
