BERLIN – Život i posao u Njemačkoj san je skoro svih državljana zemalja zapadnog Balkana, a pogotovo ljudi sa područja bivše Jugoslavije, zbog čega se i masovno iseljavaju u tu zemlju.
Berlinski dnevnik “Velt” pozabavio se iskustvima tih radnika koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na osnovu tzv. pravila o zapošljavanju radnika iz regije. U članku pod nazivom “Dilema oko novih gastarbajtera” autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika D. Hamzića analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana.
Hamzić, koji radi u građevinskom preduzeću “Oto Kvast” u Frojdenbergu na zapadu Njemačke, jedan je od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i, kako kaže, zarađuje oko 2.200 evra neto mjesečno, što je poprilična razlika u odnosu na platu koju je ranije imao, kada je zarađivao samo 300 evra i nije bio osiguran.
Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemalja zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. došlo na rad u Njemačku.
Ova mjera je uvedena da bi se smanjio broj tražilaca azila iz ovog dijela Evrope i nakon što je Bundestag ove zemlje proglasio sigurnim zemljama porijekla, što je mogućnost sticanja prava na azil svelo na minimum.
Ali, nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. “Velt” citira i izvjesnu S. Vojić, koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce, koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju pri potpisivanju ugovora.
S druge strane, njemačka politika je, kako piše “Velt”, time reagovala i na potrebe njemačkog tržišta rada, koje vapi za radnicima svih profila, pa tako i za nekvalifikovanom radnom snagom. Ne samo građevina, nego je i poljoprivreda profitirala od ovog pravila. Preduzetnici poput Rajnharda Kvasta profitiraju od ovog pravila i plediraju za njegovo zadržavanje.
Kako piše “Velt”, produženje pravila o zapošljavanju sa zapadnog Balkana je više nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020. i pitanje je hoće li nakon toga biti produžavano. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da zahvaljujući ovom pravilu previše nekvalifikovanih radnika dolazi u Njemačku.
Isto tako, nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika, pa mnogi političari strahuju da to vodi u još veće probleme u procesu integracije.
“Mi ne želimo da pravilo o zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uslove u vezi s kvalifikacijom ili poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku”, rekao je za “Velt” Torsten Fraj, potpredsjednik poslaničkog kluba Demohrišćana u Bundestagu.
Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana trebalo bi da bude gotova krajem ove godine. Na osnovu ovih rezultata političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja ljudi sa Balkana.
Stranka Zelenih kritikuje komplikovanu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu. Termin u pojedinim ambasadama čeka se i po godinu i po, piše “Velt”, što cijelo pravilo čini apsurdnim. Glas Srpske