SARAJEVO, Globalna finansijska kriza pokazala je da mnogi učesnici u finansijskom sektoru u BiH nisu izkazali dovoljno odgovornosti, prvenstveno jer bankarske institucije imaju trostruku odgovornost, izjavio je danas u Sarajevu guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
On je na konferenciji pod nazivom “Društvenoodgovorno finansiranje u BiH” istakao da se odgovornost bankarskih institucija odnosi prvo prema njihovim osnivačima, zatim prema depozitarima, a onda i prema klijentima.
Kozarić je naveo da i klijenti imaju određenu odgovornost prema komercijalnim bankama, te da na svim nivoima u BiH, posebno u finansijskom sektoru, moraju učiti šta je to odgovornost.
“Finansijski sektor jeste ostao stabilan, ali je pun izazova i danas se otvara priča i o mikrokreditnim organizacijama koje, takođe, pokazuju dosta slabosti, jer su njihovi klijenti lica koja nisu mogla dobiti kredite od komercijalnih banaka, a povrat kredita je na dosta lošijem nivou”, naglasio je Kozarić.
On je rekao da je u fokusu edukacija i pomoć klijentima, odnosno partnerski odnos koji mora postojati između finansijskih institucija i klijenta i dodao da je sada pravi momenata da se priča o odgovornom finansiranju u BiH.
Govoreći o odgovornosti komercijalnih banaka u BiH prema klijentima, Kozarić je rekao da su u pravu i komercijalne banke, ali i njihovi klijenti.
“Zadatak banaka je da plasiraju sredstva, ali i da brinu o njihovom povratu. S druge strane, klijenti nisu bili upoznati sa svim elementima ugovora, ali isto tako nisu bili ni zaiteresovani o svim njihovim obavezama, i tu je došlo do problema”, podsjetio je guverner Centralne banke BiH.
Prema njegovim riječima, ovakva situacija, kada svi optužuju jedni druge nikom ne ide u prilog, a mediji su ti koji mogu da odigraju veoma značajnu ulogu i jedna današnja sesija je posvećena i njima.
Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić rekao je na konferenciji da društveno odgovorno finansiranje pretpostavlja i izgradnju infrastrukture, koja će ojačati ekonomsku efikasnost.
“Svjesni smo da su monetarna i finansijska stabilnost bitan preduslov za uspješno vođenje ekonomske politike. Samo u takvim uslovima može se poboljšati ukupan rejting zemlje i olakšati provođenje planova države u realizaciji značajnih razvojnih projekata”, istakao je Vrankić.
On je podsjetio da je finansijski dug BiH nešto više od četiri milijarde KM, od čega pola otpada na dug do 1992. godine, te da je on konsolidovan, dok se novi dug uredno vraća.
“Kada govorimo o dugu koji se odnosi na realnu ekonomiju, građane, on je znatno viši, ali nije veliki kao u drugim zemljama”, rekao je Vrankić i dodao da je puno važnije gdje su otišli ti novci.
Prema njegovim riječima, bitnije je kako ekonomija BiH može da odgovori na zaduženja, te koji su rezultati bruto društvenog proizvoda, odnosno koji su makroekonomski pokazatelji bitni da proizađu iz takve vrste zaduženja.
On je ponovio da BiH nije prezadužena zemlja i naglasio da se u BiH mora stvarati pozitivan ambijent, izvoditi investicije, smanjiti prevelika javna potrošnja.
Visoki predstvanik u BiH Valentin Incko rekao je da je finansijski sistem BiH snažniji nego što je bio prije dvije-tri godine, te da je pokazao otpornost u složenom okruženju kakvo je danas.
Incko kaže da je bez obzira na globalnu ekonomsku krizu, održano povjerenje u bankarski sistem BiH, zahvaljujući ključnoj ulozi koju su odigrali Centralna banka BiH, na čelu sa guvernerom.
Prema njegovim riječima, sada je pravo vrijeme da se prebrodi kriza, te da politički lideri u BiH moraju učiti o odgovornosti i odgovornom ponašanju kakvo vlada u ovoj finansijskoj instituciji BiH.
Viši potpredsjednik Njemačke razvojne banke KFV /KfW/ Doris Kon rekla je da je uprkos svim pozitivnim uticajima koji se osjete u BiH, rastući trend pokazao i negativnu stranu.
“Netransparentne i nejasne prakse kreditiranja dovele su mnoge klijente u rizik od prezaduženosti, naročito kroz nekontrolisano odobravanje potrošačkih kredita”, istakla je Konova.
Konferencija o društvenoodgovornom finansiranju, čiji je domaćin Centralna banka BiH, organizovana je u saradnji sa KFV i mikrofinansijskim investicionim fondom EFSE.