BEOGRAD, Nacionalna služba za zapošljavanje nema podatke koliko se poslova nudi u Srbiji, jer poslodavci više nemaju obavezu da prijavljuju potrebu za radnom snagom.
“Poslodavac koji želi da zaposli novog radnika, podnosi Nacionalnoj službi za zapošljavanje prijavu samo ukoliko želi da posredujemo pri odabiru lica. Ukoliko poslodavac unaprijed zna koga će zaposliti ili ne želi da mu Nacionalna služba posreduje u zapošljavanju, nije u obavezi da nam prijavi slobodno radno mjesto”, navode u NSZ
Ako zakoni o smanjenju administracije budu usvojeni u parlamentu, dogodine će bez posla ostati 2.224 državna službenika i još 5.648 onih koji rade u lokalnoj samoupravi. Sudeći po sadašnjem odnosu ponude i tražnje na tržištu rada, ako budu tražili novo zaposlenje, najprije će ga naći upravo tamo gdje im je i uručen otkaz, u – državnim službama. Ali, i na još nekim drugim mjestima. Gdje tačno, to ne zna ni Nacionalna služba za zapošljavanje.
Po rezultatima studije Svjetske banke, višak zaposlenih pojaviće se i u društvenim djelatnostima – zdravstvu i školstvu. Ali, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u tim javnim službama naročito u manjim mjestima upravo ima posla za ljekare i medicinske sestre.
Tamo nedostaju ginekolozi, pedijatri, specijalisti opšte hirurgije i interne medicine. Ali Nacionalna služba za zapošljavanje ponovo nije u mogućnosti da utvrdi u kom regionu i u kojem gradu nedostaju, na primjer, zdravstveni radnici.
Otpušteni državni i opštinski službenici sa srednjom stručnom spremom mogli bi da se zaposle kao agenti u osiguravajućim kućama, ali i kao sekretari i sekretarice u preduzećima. Onima koji su ostali bez posla a imaju ekonomski fakultet „biro rada” nudi uhleblje u prosvjeti ili u unutrašnjosti.
Škole vape za profesorima matematike, fizike, njemačkog, engleskog i latinskog jezika i ekonomske grupe predmeta. Na 14 srpskih univerziteta posla ima za profesore istorije, filologije i defektologije.
“Zanimanja u kojima je registrovano više slobodnih radnih mjesta od broja raspoloživih radnika na evidenciji NSZ jesu pretežno ona sa sedmim stepenom stručne spreme, i to u oblasti prosvjete.U većini slučajeva,riječ jeo radu na određeno vrijeme. U drugim oblastima kao najtraženija zanimanja pojavljuju se diplomirani farmaceuti i inženjeri elektrotehnike”, navode u NSZ.
Poslodavci imaju potrebu za radnicima iz oblasti vaspitanja i obrazovanja, trgovine, ugostiteljstva i turizma, mašinstva i građevinarstva.
.
Gledano po profesijama, najlakše do posla dolaze farmaceuti, farmaceutski tehničari, doktori medicine, specijalisti pedijatri, specijalisti kliničke biohemije, specijalisti radiologije, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri (smerovi hidrogradnja, konstrukcioni, niskogradnja), inženjeri arhitekture, prehrambene tehnologije, agronomi, energetičari, inženjeri elektrotehnike (smertelekomunikacije) i industrijski dizajneri.
Među kvalifikovanim radnicima najlakše do posla dolaze armirači, zidari, tesari, vozači autobusa, mesari, konobari, kasirke i čistačice.
Najviše je nezaposlenih tekstilaca i kožara, a slede servisni mehaničari. Nacionalnoj službi za zapošljavanje prijavljeno je 2.428 nezaposlenih mehaničara, a nudi im se samo 12 radnih mjesta.
Sudeći po sadašnjem stanju ponude i potražnje, najmanje izgleda da dođu do posla u struci imaju daktilografi koji ostanu bez posla u predstojećem smanjivanju zaposlenih u državnim i opštinskim službama.
U Srbiji posao traže 4.123 daktilografa, a Nacionalnoj službi zapošljavanja prijavljena je potražnja za četiri radnika te struke. Do posla teško dolaze i učitelji, šumari, voćari i tehničari svih specijalnosti.
Izuzetak su ekonomisti sa smjera finansije i računovodstvo, ljekari opšte medicine i doktori stomatologije, koji spadaju u suficitarna zanimanja samo u Beogradu. B92
