BANJALUKA, Iako stručnjaci predviđaju da proizvodnja biodizela u Republici Srpskoj ima svijetlu budućnost, zbog teških uslova privređivanja i novonastale ekonomske krize ratari se nerado odlučuju na proizvodnju uljane repice, kao osnovne sirovine za ovaj energent.
Površine pod uljanom repicom iznosile su samo 976 hektara u 2008. godini, uz izuzetno slab prinos, što je najmanja površina u zemljama okruženja, istakao je šef Zavoda za industrijsko bilje u Poljoprivrednom institutu RS, Miloš Nožinić. Prosječni prinos bio je zabrinjavajuće slab i to 1,62 tona po hektaru.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača, stočara RS, Vladimir Usorac, pojasnio je da prosta ekonomska računica ne dozvoljava ratarima da ozbiljnije razmišljaju o proizvodnji industrijskog bilja, između ostalog i uljane repice.
– Ranije su ovu biljku proizvodili kombinati kojima se proizvodnja na veliko isplatila. Sada sitni proizvođači strahuju da, ukoliko ulože više novca u proizvodnju uljane repice, neće uspjeti da postignu odgovarajću cijenu, ili još gore, da neće imati kome da plasiraju svoje proizvode. I sam se nisam usudio da posijem više od osam hektara – rekao je Usorac.
On rješenje vidi u tome da proizvođači biodizela ponude bolju otkupnu cijenu ratarima, a ne da vode računa samo o ličnom profitu.
Službenik za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Bojan Kecman, napominje da su ove godine planirani podsticaji za uzgoj uljarica u obimu kao i za ostale ratarske proizvode. Za proljećnu sjetvu uzgajivači će dobiti regresirano dizel gorivo i vještačko đubrivo. Minimalna površina za koju može da se ostvari pravo na gorivo i đubrivo za uljarice iznosi jedan hektar.
U fabrici za proizvodnju biodizela u Srpcu “Sistem ekologika”, koje zapošljava 15 radnika, ističu da trenutno na domaćem tržistu nema dovoljnih količina sirovine, pa su prinuđeni da koriste i sirovine iz uvoza. Osim uljane repice, kao sirovina se koristi i reciklirano ulje, biljni otpad i slično.
– Što se tiče domaćih proizvođača, pregovori su u toku, kako bismo dogovorili isporuku većih količina domaćih sirovina. Za sada imamo manju proizvodnju i proizvodimo određene količine za gradski saobraćaj, a intenzivnija proizvodnja očekuje se krajem marta. Za sada od nas biodizel kupuju “Bočac turs”, “Autoprevoz”, “Pavlović turs” i “Central” – rekla je direktorka preduzeća “Sistem ekologika”, Biljana Kokanović.
Kapacitet procesne opreme ove fabrike je 180 tona na dan, a dnevna i godišnja proizvodnja zavisi od potražnje na tržištu i ekonomske isplativosti.
Nožinić ističe da je situacija uopšte loša kada je riječ o uzgoju uljarica u Srpskoj.
– Površine pod uljaricama neopravdano su male i to oko četiri hiljade hektara, što je daleko ispod površina planiranih u Strategiji razvoja poljoprivrede Republike Srpske do 2015. godine. Trenutno na hektar uljarica dolazi 55 hektara žita. Zato je plodored preuzak, plodnost zemljišta opada iz godine u godinu i javlja se problem bolesti i štetočina – zabrinut je Nožinić.
Gorivo po direktivi EU
Pomoćnica ministra industrije, energetike i rudarstva RS, Dragana Kalabić, ističe da, s obzirom na to da se ciljevi razvoja energetskog sektora odnose na sigurnost snabdijevanja i zaštitu životne sredine, proizvodnja biodizela prepoznata je kao jedno od rješenja koje će obezbijediti zamjenu dijela fosilnih goriva energijom iz biomase.
– Upotreba biogoriva ograničena je na tri odsto u 2009. godini, a u 2010. godini na 5,75 odsto, što je u skladu s Direktivom EU. Međutim, proizvodnja biogoriva mora biti planirana na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako ne bi došlo do mogućih neželjenih ekoloških efekata – rekla je Dragana Kalabić. Fokus
Neće da proizvode uljarice
