BANJALUKA – Nadležne institucije nisu se organizovano bavile eksploatacijom šljunka i pijeska iz vodotoka i priobalnog zemljišta rijeke Drine, a nadzori nad realizacijom ugovora su povremeni i bez jasnog pristupa šta se, kada i kako kontroliše.
Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju revizije učinka na temu “Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine”.
Od 2017. do 2020. godine, “Vode Srpske” zaključile su 35 ugovora o vađenju materijala iz vodotoka Drine sa 14 privrednih društava na 12 lokacija.
Ugovorena količina je bila 1,7 miliona metara kubnih, a izvođači radova su prijavili da su eksploatisali 1,1 milion metara kubnih, za šta je obračunata naknada u vrijednosti 1,7 miliona KM.
Ipak, revizori su istakli i da lokacije na kojima je vršeno vađenje materijala iz vodotoka nisu određivane po osnovu sagladavanja stanja vodotoka i utvrđenih potreba i prioriteta, istovremeno naglašavajući da kontrole vodnih inspektora nisu u stanju utvrditi da li je i koliko šljunka i pijeska eksploatisano.
Revizori su skrenuli pažnju i na jednu od izjava pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz 2017. godine, kada je rekao da je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija šljunka ugrozila mnoge riječne tokove u RS, prvenstveno Vrbasa, Bosne i Drine, te da su količine izvezenog šljunka vjerovatno mnogo veće od onih za koje je plaćena naknada.
“Postojeći način praćenja i kontrole ne obezbjeđuje pouzdane dokaze da su stvarno dislocirane količine zaista i prijavljene nadležnim institucijama i u skladu s tim obračunata naknada za izvađeni materijal iz vodotoka“, naveli su revizori.
U izvještaju se navodi da se nadzor nad realizacijom ugovora svodio na povremene posjete, bez jasnog pristupa šta se, kada i kako kontroliše, i čime se to dokumentuje.
“U prosjeku su izvršene dvije kontrole po ugovoru, odnosno kontrola je vršena jednom u 72 dana realizacije ugovora. Izvođenje radova u skladu sa elaboratima suštinski nije kontrolisano, niti su kontrolisane količine stvarno izvađenog riječnog materijala“, naveli su revizori.
Revizija se prilikom obilaska i posmatranja vodotoka rijeke Drine uvjerila da se na jednom broju lokacija, na kojima nisu izdati vodne saglasnosti i drugi potrebni dokumenti od strane nadležnih institucija u RS, vrši eksploatacija šljunka i pijeska iz vodotoka i priobalnog zemljišta, da se pored rijeke nalaze objekti i oprema za separaciju materijala, velike deponije materijala, građevinske i druge mašine kojima se nelegalne radnje vrše, deponije otpada itd.
“Nadležne institucije ne obezbjeđuju potrebnu zaštitu vodotoka i vodnog zemljišta od nedozvoljenih aktivnosti eksploatacije šljunka i pijeska iz vodnog zemljišta i vodotoka rijeke Drine“, naveli su revizori.
Kada je riječ o odgovornosti za stanje po pitanju eksploatacije šljunka, revizori su naveli da su to prije svega Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zatim JU “Vode Srpske” te Republička uprava za inspekcijske poslove, ali i jedinice lokalne samouprave, odnosno njihovi inspekcijskih organi. Nezavisne